Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu

Slobodan Braco Dimitrijević promoviran na čast počasnog doktora Univerziteta u Sarajevu

Svečana promocija počasnog doktora Univerziteta u Sarajevu Slobodana Brace Dimitrijevića upriličena je u četvrtak 6. aprila 2023. godine u svečanoj sali Univerziteta u Sarajevu.

 

1Uz riječi dobrodošlice rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj uputio je prisutnima čestitke povodom 6. aprila - Dana grada Sarajeva. Naglasio da je današnji susret povodom promocije počasnog doktora Univerziteta u Sarajevu prilika da se istakne misija univerziteta.

„Ta misija nije samo uvećanje korpusa naučnog znanja i njegovog prenošenja, nego je doprinos opštoj dobrobiti društva. Ona se ne može ostvariti samo traganjem za znanjem na dobrobit naše fizičke egzistencije, već i one koja se tiče našeg duha, koji nismo u stanju da potpuno spoznamo racionalnim ili uobičajenim, naučnim, putem. Za taj posao u ljudskoj historiji zadužena je umjetnost, jer ona uključuje, osim znanja, i one aspekte ljudskosti ili bivanja čovjekom koje samo nauka i saznanje ne mogu u potpunosti objasniti“, naveo je rektor Škrijelj, te dodao: „Ponosan sam da je danas s nama Slobodan Braco Dimitrijević, i da mu na Univerzitetu u Sarajevu možemo odati priznanje za pola stoljeća izuzetnog doprinosa koji je njegova izuzetna  karijera dala našem, bosanskohercegovačkom, i globalnom društvu, kao i našu namjeru da svjedočimo njenom toku i dalje, u nastavku njegovog umjetničkog djelovanja. Na ovaj način iskazujemo da vrijednosti koje sa nama nesebično dijeli, prepoznajemo kao svoje, i da ih vidimo kao putokaz u budućem razvoju Univerziteta u Sarajevu“.

 

Izvještaj o kandidatu gospodinu Slobodanu Braci Dimitrijeviću podnijela je prof. dr. Amila Ramović, vanredna profesorica Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu.2 Podsjetila je da su u novembru 2022. godine obrazloženu Inicijativu za dodjelu počasnog doktorata gospodinu Slobodanu Braci Dimitrijeviću podnijela vijeća tri organizacione jedinice Univerziteta u Sarajevu: Vijeće Akademije likovnih umjetnosti, Vijeće Akademije scenskih umjetnosti i Vijeće Muzičke akademije. Vijeće Akademije likovnih umjetnosti je ujedno bilo nosilac predmetne inicijative i ista je dobila podršku od strane svih vijeća grupacija nauka/umjetnosti Univerziteta u Sarajevu.

 

„Ovaj susret nije samo značajan zbog toga što ćemo na njemu govoriti o utjecaju koji je Braco Dimitrijević, bosanskohercegovački i internacionalni umjetnik, pionir internacionalne konceptualne umjetnosti, imao na sve nas u Bosni i Hercegovini koji umjetnost smatramo svojim pozivom, kao i na umjetničku scenu u širim međunarodnim okvirima. Značajan je i zbog toga što, u vremenu u kojem je prisutna tendencija relativiziranja pojma vrijednosti, možemo pred sobom prepoznati čovjeka koji je kroz karijeru od preko pola stoljeća stvarao i branio najviše humanističke vrijednosti značaja i dostojanstva ljudskog bića“, naglasila je profesorica Ramović. Podsjetila je na njegovu prvu samostalnu izložbu koji je imao 1958. godine sa samo 10 godina, te na prvi konceptualni rad Zastava svijeta  koji je napravio 1963. godine u 15. godini.

Profesorica Amila Ramović je ukazala na uticaj koji je Dimitrijević imao na sve u Bosni i Hercegovini te na umjetničku scenu u širim međunarodnim okvirima. „“Značajan je i zbog toga što u vremenu u kojem je prisutna tendencija relativiziranja pojma vrijednosti, možemo pred sobom prepoznati čovjeka koji je kroz karijeru više od pola stoljeća stvarao i branio najviše humanističe vrijednosti, značaja i dostojanstva ljudskog bića”, istakla je profesorica Ramović.

Senat Univerziteta u Sarajevu je na 55. redovnoj sjednici održanoj 22. 02. 2023. godine, donio Odluku o dodjeli počasnog doktorata  (gradus doctoris honoris causa) Univerziteta u Sarajevu Slobodanu Braci Dimitrijeviću.

 

3Prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, uručio je ovo visoko priznanje Slobodanu Braci Dimitrijeviću uz riječi: „U Zlatnu knjigu Univerziteta u Sarajevu, pored počasnih doktora među kojima su: nobelovci Ivo Andrić i Vladimir Prelog, akademik Meša Selimović, borac za ljudska prava i demokratiju Simon Wiesenthal, zvaničnici Republike Turske i Malezije Recep Tayyip Erdogan i Mahathir bin Mohamad, oskarovac Danis Tanović i drugi, danas upisujemo i ime Slobodana Brace Dimitrijevića“.

 

Počasni doktorat (gradus doctoris honoris causa) Univerziteta u Sarajevu dodijeljen je gospodinu Slobodanu Braci Dimitrijeviću za izuzetan doprinos razvoju umjetnosti kao prostora humanističkog djelovanja i utemeljenju konceptualne umjetnosti kao najznačajnijeg pravca u umjetnosti druge polovine 20. stoljeća, a posebno zbog kapitalnog značaja njegovog stvaralačkog opusa u historiji bosanskohercegovačke umjetnosti.

 

Slobodan Braco Dimitrijević, počasni doktor Univerziteta u Sarajevu obratio se gostima povodom svečanosti te svoj govor započeo u veselom maniru, našalivši se kako je zbog izgubljenog kofera prinuđen nositi odijelo koje mu je posudio bh. oskarovac Danis Tanović, te da je to jedino odijelo s dva doktorata.

Dimitrijević je bio izrazito emotivan zbog činjenice da se promocija odvija baš 6. aprila, dana koji je, kako kaže, imao veliku ulogu u njegovom ranijem životu.

„Ovo priznanje mi znači puno samim tim što je Sarajevo pokazalo svoju zahvalnost i ostaje na tragu toga što je uvijek bilo“, istakao je. „Osjećam se jako počašćen time, jer ljudi u svojoj sredini teško dobijaju priznanje“, kratko je poručio.

Na kraju je dodao: „Nadam se da će uskoro doći neka bolja vremena za umjetnost, barem u našem mikrokosmosu, ali da će eho toga biti jači i da će krenuti na nekim drugim mjestima u tom smjeru“.

 

Braco Dimitrijević je u izjavi za medije kazao da mu titula počasnog doktora puno znači.“Znači mi puno, samim tim što je Sarajevo još jednom pokazalo svoju avangardnost. Ostaje na tragu toga što je uvijek bilo”, rekao je Dimitrijević.


 

Biografija

 

1Slobodan Braco Dimitrijević je jedinstven i historijski najznačajniji eksponent scene bosanskohercegovačke likovne umjetnosti u internacionalnom prostoru, u kojem djeluje kao pionir najutjecajnijih tendencija u 20. stoljeću i kao neizostavan sudionik progresivnih umjetničkih tokova proteklih decenija. U karijeri od preko pola stoljeća ostvario je više od 160 samostalnih izložbi širom svijeta, sudjelovao u nizu na tri Documente, pet Venecijanskih bijenala te desetinama tematskih izložbi. Njegova djela se čuvaju u preko 80 javnih kolekcija, među kojima su Guggenheim Museum, Museum of Modern Art New York, Musée Georges Pompidou Paris, Tate Modern London, Nationalgalerie im Hamburger Bahnhof Berlin, Museum Ludwig Wien i Köln. Kao pionir internacionalne konceptualne umjetnosti snažno je utjecao na dvije značajne tendencije u umjetničkim diskursu današnjice - kritičke prakse u javnom prostoru i intervencije u muzejskim kolekcijama. 

 

Braco Dimitrijević je jedinstven i historijski najznačajniji eksponent scene bosanskohercegovačke likovne umjetnosti u internacionalnom prostoru, u kojem djeluje kao pionir najutjecajnijih tendencija u 20. stoljeću i kao neizostavan sudionik progresivnih umjetničkih tokova proteklih decenija. U karijeri od preko pola stoljeća ostvario je više od 160 samostalnih izložbi širom svijeta. Izlagao na pet kontinenata i u najvažnijim svjetskim muzejima, među kojima su MoMA Muzej moderne umjetnosti New York, Tate Modern London, Musée National d’Art Moderne – Centre Georges Pompidou Pariz, Musée d’Orsay Pariz.  Bio je izabran u selekcije najprestižnijih svjetskih bijenala. Izlagao na Pariškom bijenalu, pet puta na Venecijanskom bijenalu, Bijenalu u Sydneyu, prvom Bijenalu Santa Fe, Novi Meksiko, SAD, Bijenalu u Kwanjuu, Južna Koreja, te na Moskovskom bijenalu, Bijenalu u Sao Paulu, Brazil, 1998 te tri puta na Documenti u Kasselu. 

 

Njegovi radovi redovno su uvrštavani u izložbe koje su rezimirale najznačajnije događaje iz historije umjetnosti 20. stoljeća, među njima „Magiciens de la Terre“ [“Čarobnjaci zemlje“], Muzej moderne umjetnosti Georges Pompidou, Pariz, 1989; “D’Apres Antique ” [„Nakon Antike“], Musée du Louvre, Pariz, 2000, “European Art 1968-80” [“Evropska umjetnost 1968-80”], Gent, Belgija, 1980; “European Art since 1945” [„Evropska umjetnost od 1945“], ZKM Karlsruhe, Njemačka i Državni muzej Puškin, Moskva, 2016. "British Art Today“, Metropolitan Museum Tokyo, 1982; “Conceptual Art in Britain” [“Konceptualna umjetnost u Britaniji”], Tate, London, 2016; Galerija Hauser&Wirth, New York, 2018.

 

Njegova djela nalaze se u 80 javnih kolekcija širom svijeta, uključujući najznačajnije svjetske muzeje, u koje spadaju Guggenheim Museum, New York, Museum of Modern Art, New York, Musée National d’Art Moderne Centre Georges Pompidou, Paris, Nationalgalerie im Hamburger Bahnhof, Berlin, Museum Ludwig Beč i Keln, i drugih, ali i  bosanskohercegovačke kolekcije poput Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine, Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi.

 

Godine 1992. primio je priznanje Vitez umjetnosti i književnosti Republike Francuske [Chevalier des Arts et des Lettres]. 2007. dobija Odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Član je Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Academie de Museologie Evocatoire Francuske. Dobitnik je Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva 1992, nagrade za likovnu umjetnost u povodu 300. godina Sveučilišta u Zagrebu 1969, stipendije British Council 1972-1973, DAAD Fellowhip 1976-1977. u Berlinu, Velike nagrade Arts Council of Great Britain 1978, ABO d’Oro Rim 2005. godine.

 

Njegovim djelima posvećeno je preko 50 velikih monografskih publikacija u 20 zemalja, u kojima najznačajniji svjetski kustosi i historičari umjetnosti svjedoče o značaju njegovog doprinosa razvoju umjetnosti u evropskom prostoru.

 

Karijeru jednog od utemeljitelja svjetske konceptualne umjetnosti Dimitrijević je započeo u vrijeme studija u Londonu. U internacionalnim krugovima je poznat još od 1970-ih po ciklusu Slučajni prolaznik u kojem su monumentalni fotoportreti anonimnih ljudi izloženi na fasadama značajnih objekata i na bilbordima u javnom prostoru evropskih i američkih metropola. U ciklusima koji su slijedili oponašao je i druge načine glorificiranja važnih ličnosti, gradeći spomenike slučajnim prolaznicima i postavljajući spomen-ploče u čast anonimnih građana.

 

Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, Dimitrijević je započeo praksu korištenja originalnih remek-djela, posuđenih od muzeja, u svojim instalacijima. Objedinjene u ciklusu Triptychos Post Historicus, one obavezno inkorporiraju tri elementa: umjetničko djelo, svakodnevni upotrebni predmet i plod prirode. Preko 300 instalacija iz ovog ciklusa realizirano je diljem svijeta, a najčešće u muzejima, kao što su Musée du Louvre, Musée National d’Art Moderne, Centre G. Pompidou, Musée d’Orsay (Pariz), Tate Gallery (London), Guggenheim Museum (New York), Državni muzej Rusije (St. Petersburg), gdje su uključile originalna djela Leonarda Da Vincija, Hieronymusa Boscha, Sandra Botticellija, Paula Cezannea, Henrija Matissea, Amadea Modiglianija, Pabla Picassa, Augustea Renoira, Vincenta Van Gogha i drugih velikana historije svjetske umjetnosti.

 

U recentnim djelima Dimitrijević koristi portrete poznatih pisaca, umjetnika, kompozitora ili naučnika, umjesto anonimnih građana. Zajedno sa svakodnevnim objektima i voćem, oni postaju dijelom njegovih instalacija u kojima se, kao i u ciklusu Triptychos Post Historicus, uspostavlja i restrukturira simbolički odnos između tri porodice predmeta. Upravo ove instalacije sa portretima ličnosti koje danas smatramo genijima poput Maljeviča, Kafke, Tesle, Wittgensteina ili Satija, a koji u svoje vrijeme nisu bili priznati, ilustriraju umjetnikovu kritiku automatskog društvenog odbacivanja novih ideja u vrijeme njihovog pojavljivanja. Iz ovog ciklusa najpoznatiji je rad “Građani Sarajeva” izložen na Venecijanskom bijenalu 1993. godine.

 

Rad Brace Dimitrijevića, kao i njegova teorijska knjiga Tractatus Post Historicus (1976) imale su utjecaj na dvije značajne tendencije u umjetničkim diskursu današnjice: kritičke prakse u javnim prostorima i intervencije u muzejskim kolekcijama. Upravo u ovom prostoru Dimitrijević predstavlja novu strategiju mišljenja o centralnim, temeljno humanističkim, temama na kojima njegov rad počiva, a koje su historija i historija umjetnosti, moralna pitanja o stvaranju mita o umjetnosti i izboru vrijednosti za budućnost. Iz ovog razloga njegova djela održavaju svoju relevantnost i prepoznatost u proteklom periodu njegove karijere te ostaju dragocjeno historijsko svjedočanstvo o doprinosu razvoju humanističke misli koje je umjetnost dala u 20. i 21. stoljeću.

 


Fotografije: Ismar Žalica

Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Slobodanu Braci Dimitrijeviću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu