Prof. dr. Amila Ramović: 25 godina Muzikološkog društva FBiH kao stabilne platforme znanja o muzici u BiH

Prof. dr. Amila Ramović

Muzikološko društvo Federacije Bosne i Hercegovine (MD FBiH) se, uz Muzičku akademiju Univerziteta u Sarajevu, pozicioniralo kao temeljni i jedan od najrelevantnijih nosilaca nauke o muzici u Bosni i Hercegovini. Osnovano je 1997. godine i u protekle dvije i po decenije realiziralo je niz projekata od fundamentalnog značaja za bosanskohercegovačku muzikologiju. Jedan od onih s potvrđenim kontinuitetom i renomeom je Međunarodni simpozij Muzika u društvu čije će se trinaesto izdanje, koje će okupiti eksperte iz regije i svijeta, održati od 7. do 10. decembra ove godine.  

O jubileju Muzikološkog društva FBiH, naučnom doprinosu ostvarenom za dvadeset pet godina djelovanja, ali i o 13. Međunarodnom simpoziju Muzika u društvu govorila je prof. dr. Amila Ramović, predsjednica udruženja i vanredna profesorica na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu.

 

Šta je osnivanje Muzikološkog društva FBiH značilo za bosanskohercegovačku nauku o muzici i koji je doprinos ovog udruženja u inicijalnoj fazi njegovog djelovanja?

Muzikološko društvo FBiH osnovano je 1997. godine inicijativom grupe profesora Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu na čelu s dr. Ivanom Čavlovićem, uz kojeg su bili dr. Vinko Krajtmajer, dr. Mira Fulanović Šošić, dr. Selma Ferović, mr. Maja Baralić, te dekan Muzičke akademije mr. Faruk Sijarić, s ciljem stvaranja bosanskohercegovačke platforme znanja o muzici, odnosno kreiranje stalne, stabilne i dinamične mreže naučnika koji će udruženo djelovati kako bi proširivali korpus znanja, primarno o bosanskohercegovačkoj, a onda i muzici uopšte. Direktan povod za pokretanje Muzikološkog društva i inicijalna zamisao dr. Čavlovića i njegovih kolega bilo je osnaživanje institucionalnih kapaciteta nauke o muzici u tada novonastaloj i poslijeratnoj državi Bosni i Hercegovini. Pristup je bio strateški, i danas možemo uvidjeti, vizionarski, jer je način na koji je Društvo postavljeno anticipirao protekle faze institucionalnog razvoja bh. muzikologije, a vjerujem i buduće. 

U tom smislu, prvi korak podrazumijevao je povezivanje stručnjaka iz cijele Bosne i Hercegovine, a zatim regije i inostranstva, uključujući i bosanskohercegovačku dijasporu, koji su bili involvirani u niz projekata od najvišeg značaja za ovdašnju muzikologiju. Pomenute inicijative su se dominantno oslanjale na projekat Fundamentalna istraživanja za historiju muzike u BiH koji je 1990/91. za Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) izradio dr. Čavlović u saradnji s prof. dr. Ankicom Petrović, što 1997. preuzima i nadograđuje Muzikološko društvo, a od 2004. Institut za muzikologiju Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu.

Moram da priznam da energija koju su u Društvo svojevremeno unijeli njeni osnivači i danas svojevrstan motor njegovog razvoja - čak je i u našim posljednjim komunikacijama u maju prošle godine dr. Ivan Čavlović gorljivo zagovarao kontinuitet ovih projekata i novih koje smo započeli, prezadovoljan ostvarenim i nestrpljiv i s ogromnim entuzijazmom spram onoga što se još treba napraviti.     

 

Koje projekte od fundamentalnog značaja je u proteklih dvadeset i pet godina reliziralo Muzikološko društvo FBiH?

Kroz svoju redovnu aktivnost, Muzikološko društvo FBiH je u proteklih dvadeset pet godina, uz izdavačke projekte, organiziralo niz naučnih i umjetničkih projekata, naučnih skupova, okruglih stolova, prezentacija koji su uz aktivnosti Muzičke akademije održavali kontinuitet u muzikološkoj djelatnosti Bosne i Hercegovine. Pored toga, ovo udruženje je također bilo usmjereno i ka aktivnoj podršci razvoju i očuvanju znanja i razvoju muzike u BiH, te je u skladu s mogućnostima iniciralo projekte stimulacije kompozitorskog stvaralaštva kroz narudžbe i objavljivanje djela bosanskohercegovačkih autora, kao i njihovog koncertnog predstavljanja. Pri ovome ne treba zaboraviti i aspekt tradicijske muzike, koja je je kroz aktivnosti Društva tretirana kroz naučnu obradu, izvođaštvo i muzičko izdavaštvo.

Uz Muzičku akademiju, instituciju koju koja je od svog osnivanja 1955. uistinu fundamentalna za praksu i edukaciju u oblasti muzičke nauke, Muzikološko društvo FBiH je organizacija koja svojim angažmanom temeljno podržava bh. muzikologiju, kako 1997. godine, tako i danas, 25 godina od njegovog osnivanja.

 

Časopis za muzičku kulturu Muzika

Neposredno nakon osnivanja Muzikološkog društva FBiH, godine 1997. pokrenut je i Časopis za muzičku kulturuMuzika, prvi poslijeratni časopis za objavljivanje originalnih naučnih i stručnih radova iz oblasti muzikologije, etnomuzikologije, muzičke teorije i muzičke pedagogije. Utemeljitelj, te prvi glavni i odgovorni urednik publikacije, koja ove godine također obilježava svoj jubilej, bio je dr. Ivan Čavlović. U tadašnjem uredništvu našli su se eminentni profesori kao što su  dr. Selma Ferović, dr. Vinko Krajtmajer, mr. Jasna Spaić, Milorad Milić, Rada Nuić,  mr. Faruk Sijarić. Profesor Čavlović se na čelu uredništva zadržao do 2007. godine, nakon čega je ulogu urednice preuzela dr. Tamara Karača-Beljak, a zatim i dr. Lana Šehović-Paćuka, te je to danas dr. Fatima Hadžić. Časopis za muzičku kulturuMuzika pozicionirao se kao jedan od vodećih publikacija ove vrste u regionu te je prepoznat u internacionalnim okvirima, o čemu svjedoči činjenica da je indeksiran u istaknutim naučnim bazama kao što su RILM (Répertoire International de la Littérature Musicale), ERIH PLUS (The European Reference Index for the Humanities and the Social Sciences), EBSCO Information Services i CEEOL (Central and East European Open Library), ali i renome članova Međunarodnog uredničkog savjeta koji čine ugledna imena internacionalne muzikologije.  Veoma je značajno da u Bosni i Hercegovini imamo ovako uglednu publikaciju koja je relevantna za muzikologiju u internacionalnim okvirima.

 

Međunarodni simpozij Muzika u društvu

Drugi važan aspekt djelovanja Muzikološkog društva FBIH, kojim se direktno realizira ideja umrežavanja aktivnih pripadnika muzikološke naučne zajednice, jeste bijenalni Međunarodni simpozij Muzika u društvu, prvi put realiziran 1998. godine na inicijativu dr. Ivana Čavlovića i njegovih kolega s Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu. Načelna tema Muzika u društvu označava interes za uvid u višedimenzionalni, diversificirani i transdisciplinarni diskurs savremene nauke o muzici te nudi platformu za razmjenu rezultata recentnih istraživanja, ali i uvih u širinu istraživačkog prostora koje zahvataju domaća i regionalna muzikologija.

Veoma smo ponosni da ovim simpozijem Društvo čini srce muzikološke mreže koja se iz BiH širi prema najdaljim internacionalnim prostorima. U okviru do sada održanih dvanaest izdanja sudjelovalo je preko 1000 stručnjaka iz oblasti muzikologije, etnomuzikologije, muzičke teorije, muzičke pedagogije i srodnih naučnih disciplina iz različitih dijelova svijeta, a sa mnogima od njih smo razvili saradnju i aktivne profesionalne odnose.

U decembru ove, 2022. godine realiziramo 13. Simpozij gdje ponovo očekujemo učešće nekoliko desetina sudionika iz BiH, regije i inostranstva, koji s velikim entuzijazmom prijavljuju svoje radove i planiraju aktivnosti u Sarajevu. Ove godine ćemo još i predstaviti novi veliki projekt s polja muzičke ikonografije koji nam s grupom kolega iz Italije, Češke i Švicarske donosi prof. dr. Zdravko Blažeković sa City University iz Njujorka, koji će nam biti i prvi uvodničar. Također, uvodničarka će biti i etnomuzikologinja dr. Ankica Petrović, nekad profesorica naše akademije, a danas emerita UCLA (Los Angeles). Na simpoziju poziciju uvodničara uvijek rezervišemo i za predstavljnje značajnih ostvarenja bh. muzikologije, i posebno nam je drago da će nam ove godine dr. Amra Bosnić s Muzičke akademije UNSA predstaviti svoja istraživanja s polja bh. simfonijske muzike.

Trodnevna konferencija, pod čijim se okriljem realizira niz tematski raznolikih sjednica, značajna je i po tome što rezultira zbornikom saopštenih naučnih radova. Muzika u društvu. Zbornik radova serijska publikacija indeksirana u bazama EBSCO i RILM i etablirana u internacionalnom prostoru budući da se priređuje u dvojezičnom obliku, a danas je predstavljena u on,oine izdanju na platformi Open Journal System. Priprema dvanaestog izdanja je u toku i bit će završena u toku godine.

 

Koja je pozicija Muzikološkog društva FBiH u bosanskohercegovačkim naučnim okvirima i šta prepoznajete kao šansu za poboljšanje položaja ovakvih udruženja, ali i nauke uopšte?  

Djelatnost Muzikološkog društva FBiH, kao i pozicija muzikologije i ostalih srodnih nauka uveliko je uslovljeno opštim stanjem i statusom naučne zajednice u bosanskohercegovačkom društvu koje nauku ne prepoznaje kao jednu od prioritetnih oblasti djelovanja i vrlo rijetko na fundamentalnom nivou podržava njen razvoj i kontinuitet. Za razliku od sličnih udruženja bilo gdje u svijetu, koja imaju mogućnost da zaposle istraživače, koordinatore i saradnike, te da uz njihov stalni angažman kontinuirano razvijaju svoju djelatnost i realiziraju intenzivnu produkcijsku aktivnost, Muzikološko društvo i dalje ovisi o entuzijazmu pripadnika bosanskohercegovačke muzikološke akademske zajednice. Nemogućnost njihovog stalnog angažmana stvara veliko ograničenje u obimu aktivnosti koje provodi i kapacitetima da ostvari ono što su naši prepoznati strateški ciljevi.

Nadamo se da će u budućnosti, nakon inicijative Ministarstva nauke u Kantonu Sarajevo koja podržava projekte iz oblasti nauke, čini nam se trenutno jedine instance koja uspostavlja jedan ozbiljan strateški odnos ka unaprjeđenju statusa nauke u našoj zemlji, institucije vlasti započeti da stvaraju uslove za razvoj aktivnosti naučnih udruženja, i da ćemo imati konačno uslove za provođenje fundamentalnih i primijenjenih istraživanja o muzici Bosne i Hercegovine koja do sada nisu sprovedena upravo zbog ograničenja institucionalnih kapaciteta.

 

Uloga Muzikološkog društva FBiH u bosanskohercegovačkom društvenom kontekstu?

Neophodno je da ministarstva nadležna za kulturu, nauku i obrazovanje prepoznaju naučna udruženja kao izvanredno produktivan okvir za razvijanje i širenje znanja o kulturi BiH u javnom prostoru na državnom, ali i internacionalnom nivou. Neprepoznavanjem značaja angažmana ovakvih udruženja pri dodjeli sredstava iz dostupnih grantova, obesnažuje se njihovo djelovanje, budući da ona raspolažu samo vrlo ograničenim sredstvima za programske aktivnosti, ali ne i onim za svoj razvoj i jačanje svojih kapaciteta u smislu radnog prostora, stalnog angažmana uposlenika i sl.

Potreba za ovakvim udruženjima je mnogo veća nego što ove instance to prepoznaju. Osim što ima konkretnu ulogu unutar uske akademske zajednice, Muzikološko društvo FBiH bi moglo i trebalo da aktivno sudjeluje u javnom  razgovoru o onome šta je muzika i šta je muzika u Bosni i Hercegovini i na taj način doprinese izgradnji znanja o našem kulturnom identitetu. Zbog potkapacitiranosti kompetentnih organizacija dolazimo u situaciju da se u ovu diskusiju uključuju, i možda su najglasniji, oni koji svoju poziciju obezbjeđuju kapitalom, te kroz medije i druge oblike komunikacije u javnom prostoru predvode razgovor o onome šta je naš kulturni identitet, i u njemu muzika u Bosni i Hercegovini. Na ovaj način bosanskohercegovačko društvo ostaje ne samo bez adekvatnih naučnih projekata, nego i bez razumijevanja temeljnih znanja o sebi.

Amila Ramović je muzikologinja i kustosica savremenih umjetničkih praksi posvećena implementaciji umjetničkih istraživanja u javnom domenu. Vanredna je profesorica Univerziteta u Sarajevu - Muzičke akademije, gdje od 2020. godine obavlja dužnost prodekanese za međunarodnu saradnju, a od 2021. i sekretarke Doktorskog studija. Doktorirala 2015. godine je u oblasti muzikologije s temom Zvuk kao materijal u savremenoj umjetnosti (akademik Nikša Gligo). Bila je izvršna direktorica i selektorica programa Sarajevo Chamber Music Festival 2012-2016. godine i od 2012. Sarajevo Sonic Studio, na kojem su učestvovali vodeći kompozitori današnjice (Goebbels, Ablinger, Manoury, Globokar) i desetine mladih regionalnih kompozitora. Djelovala je kao dio tima Projekta Ars Aevi za Muzej savremene umjetnosti Sarajevo od 2000. godine i izvršna direktorica Fondacije Ars Aevi od 2005. do 2017. godine. Organizirala je desetine izložbi i projekata iz oblasti savremene umjetnosti. Godine 2019. dodijeljeno joj je priznanje Honorary Fellow of Plymouth College of Art. Godine 2022. Primila je AMUS-ovu nagradu “Vlado Milošević” za muzikologiju i muzičku publicistiku. Članica je internacionalnog udruženja direktora i kustosa muzeja savremene umjetnosti CIMAM i International Musicological Society. Predsjednica je Muzikološkog društva FBiH od 2018. godine.

 

Razgovarala: Aida Adžović