Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu UNSA održan međunarodni interdisciplinarni simpozij „Kako jačati psihološko-duhovnu otpornost obitelji?“

Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, 9. i 10. lipnja 2023. godine održan je međunarodni interdisciplinarni simpozij „Kako jačati psihološko-duhovnu otpornost obitelji?“. Simpozij su organizirali Katolički bogoslovni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Centar za savjetovanje i Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije. Cilj ovoga simpozija bio je istaknuti važnost kršćanske obitelji kao temeljne zajednice jednoga društva, osvijestiti bolne točke kršćanske obitelji danas, prepoznati mjesta rasta obiteljskog zajedništva, pomoći obiteljima u nadvladavanju poteškoća te potaknuti razvoj psihološko-duhovne otpornosti obitelji u vremenu velikih promjena. Simpozij je okupio stručnjake s područja psihologije, pedagogije, psihijatrije i teologije.

Simpozij je otvoren 9. lipnja 2023. u jutarnjim satima uvodnim riječima moderatorice dr. sc. Sande Smoljo Dobrovoljski, teologinje, psihologinje i psihoterapeutkinje. Riječi pozdrava uputili su vrhbosanski nadbiskup preuzvišeni mons. Tomo Vukšić i dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta prof. dr. Darko Tomaševića.

Prvo predavanje pod naslovom „Suosjećati i ljubiti – ostvarenje bračnog i obiteljskog poziva“ održao je vlč. doc. dr. sc. Josip Bošnjaković profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu, psiholog i psihoterapeut. On je govorio kako suosjećati i ljubiti te kroz dimenziju suosjećajne ljubavi ostvariti bračni i obiteljski poziv. Koristeći tekst iz Matejevog evanđelja (Mt 9,9-13) te Carravaggiovu sliku koja prikazuje ovaj susret, vlč. Bošnjaković je pokazao kako suosjećajna ljubav vidi cjelovitu osobu, sa svim njenim manama i vrlinama, prihvaća je i u njoj vidi ono što tek može postati. Analizirajući ostatak teksta i donoseći brojne biblijske primjere, ali i primjere iz književnosti, zaključio je kako suosjećanje i suosjećajna ljubav izazivaju obnavljanje, stvaranje i uskrsnuće osobe u odnosu s Bogom i s ljudima. Upravo zbog te snage promjene koju nosi u sebi važno je njegovati je u našim obiteljskim i bračnim odnosima.

Dora Glavaš, mag. psych. u predavanju „Generacijska međuovisnost – ključ obiteljskog funkcioniranja i dobrobiti“ istaknula je kako je najprije potrebno da osoba koja istražuje svoj identitet upozna sebe kroz svoju vlastitu obitelj što dovodi do toga bolja upoznaje druge osobe, pruža mu jasan osjećaj identiteta i samopouzdanja te otkriva vlastitu ulogu u svijetu. Upoznavanje uključuje i prihvaćanje i integriranje onih negativnih stvari koje je osoba doživjela u obitelji. U drugom dijelu izlaganja usredotočila se na povezanost i međusobni odnos između tri generacija obitelji: prva generacija su bake i djedovi, druga roditelji i treća djeca. Odnos između svake ove generacije sa sobom nosi poteškoće koje treba svladavati. Zato je toliko važno da se generacije međusobno upoznaju, žive jedni s drugima, jer tako mogu istodobno vidjeti prošlost, sadašnjost i budućnost te nadograditi i promijeniti svoj život.

Treće predavanje na simpoziju pod naslovom „Biblijska snaga obitelji – blagoslov i izazov“ održala je doc. dr. sc. s. Silvana Fužinato s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu. U svome izlaganju usredotočila se na biblijske izvještaje u Knjizi Postanka o odnosima Kajina i Abela te Jakova i Ezava. Tumačeći te tekstove istaknula je između ostalog kako odnosi u obitelji mogu biti na izgradnju ili na propast. Negativne neizgovorene emocije u obitelji mogu dovesti do smrti – fizičke ili duhovne. Osvrnula se i na to kako se čovjek kao osoba može ostvariti samo ako uspostavi odnos s drugim.

U svome predavanju „Važnost humora i smijeha u braku i obitelji“ dr. med. Petrar – Krešimir Hodžić istaknuo je koliko je važno njegovati humor u bračnim i obiteljskim odnosima. Osim što je smijeh pokretač 43 mišića našega lica, prema brojnim istraživanjima koja je predstavio dr. Hodžić, on je jedan od najuspješnijih načina u borbi sa stresnim situacijama i zadržavanju mentalne ravnoteže. Humor je, kako je istaknuo, važan u našim svakodnevnim odnosima, jer nas privlači i usmjerava na druge. Uz brojne primjere znanstvenih istraživanja, dr. Hodžić naveo je i nekoliko praktičnih ideja koje svaka obitelj može njegovati, poput „Večeri humora“ ili pak „Dnevnik šaljivih zgoda“. U konačnici istaknuo kako smo kao katolici pozvani na istinsku radost, onu koja je plod Duha Svetoga. To je radost koja se ne da skriti, ona obuhvaća cijelo ljudsko biće, drži nas zajedno i prevenira jednu od najčešćih boljki današnjice – „bolest smrknutog lica

U poslijepodnevnom dijelu prvoga dana simpozija održana su još dva predavanja koja su plod istraživačkog rada. Predavanje pod naslovom „Samopercepcija socio-emocionalne dobrobiti u obiteljskim odnosima“ održale su dr. sc. Sanda Smoljo Dobrovoljski, postdoktorandica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i izv. prof. dr. Sandra Bjelan, profesorica na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. One su provele istraživanje koje je za cilj imalo utvrditi samopercepciju odnosa u obitelji o socio-emocionalno-duhovnu podršku koju obitelj (ne)pruža. Najprije je u uvodnom dijelu predavanja dr. sc. Smoljo Dobrovoljski objasnila što je to socio-emocionalna dobrobit tj. da je ona dio opće dobrobiti djece i označava optimalno funkcioniranje i iskustvo na socio- emocionalnom planu koje je pod značajnim utjecajem. Osvrnula je se i na sve aspekte intrapsihičke i interpersonalne dimenzije u primarnoj obitelji koje je obuhvatilo ovo istraživanje a to su: duhovna dimenzija, odnos s roditeljima, emocije i samoregulacija, seksualnost, konflikti, granice te odnos s braćom i sestrama. U drugom dijelu predavanja prof. dr. Bjelan iznijela je rezultate, analizu i interpretaciju istraživanja za svaku pojedinačne dimenzije.

Istraživanje pod nazivom „Duhovno-vjernički profil i religioznost srednjoškolske mladeži u Hercegovini“ predstavio je doc. dr. sc. Marko Šutalo, moderator Teološko-katehetskog instituta u Mostaru. U ispitivanju je sudjelovalo 2324 ispitanika na području Hercegovačko-neretvanskog kantona u dobi od 15 do 19 godina. Pitanja su se odnosila na doživljavanje religioznosti, prakticiranje vjere, utjecaj drugih na vjeru, odgoj u vjeri kod te dobne skupine. Kako je istaknuo dr. sc. Šutalo, istraživanje je pokazalo da je osjećaj religioznosti i prakticiranje vjere još uvijek poprilično prisutno na ovome području.

Nakon ova dva predavanja uslijedilo je svjedočanstvo obitelji Goluža iz Mostara. koji su posvjedočili o Božjoj prisutnosti u njihovim životima i o tome kako se njihov bračni i obiteljski život učvršćivao kroz patnje koje su imali na svome životnom putu.

Prvi dan simpozija zaključen je svetom Misom u Katedrali Srca Isusova koju je predslavio vrhbosanski nadbiskup i metropolita mons. Tomo Vukšić uz koncelebraciju nekoliko svećenika.

Drugi dan simpozija bio je posvećen istraživanju trauma u obitelji, mentalnom stanju nakon pandemije te zaštiti djece i ranjivih skupina.

Silvija Topić Lukačević, dr. med., specijalist psihijatar održala je predavanje na temu „Sekundarna traumatizacija – utjecaj traume jednog člana na cijelu obitelj.“ Ona je najprije pojasnila što je to trauma a što bi bila sekundarna traumatizacija tj. da je ona u najširem smislu prijenos emocionalnih smetnji s osobe koja je doživjela traumu na osobe oko nje. Zatim je razjasnila kako pojedinačno trauma jednog člana obitelji djeluje najprije na supružnika a nakon toga kako djeluje na roditeljstvo i na djecu. Potom je pojasnila na koji se način trauma putem psiho-socijalnih i genetskih (epigenetskih) mehanizama prenosi na djecu. Transgeneracijski prijenos traume se odvija putem nesvjesnih procesa tako da osoba često nije ni svjesna svoje traume ali ona značajno utječe na kvalitetu njihovog života. Jedini način rješavanja traume jeste suočavanje s njome. Premda trauma nikada ne može biti potpuno izbrisana iz života osobe ona uz odgovarajuću stručnu pomoć može biti prerađena kako bi osoba mogla nesmetano nastaviti dalje kroz život.

Predavanje na temu „Mentalno stanje mladih nakon pandemije“ održala je prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, klinički psiholog, integrativni psihoterapeut za djecu, adolescente i odrasle i stalna sudska vještakinja. Najprije je istaknula kako stresni događaji velikih razmjera poput prirodnih katastrofa mogu imati trajne učinke na mentalno zdravlje stanovništva što se i pokazalo tijekom pandemije COVID-19. Što se tiče djece i adolescenata istraživanja su pokazala da su tijekom pandemije najčešći problemi mentalnog zdravlja djece svih dobnih skupina bili: strah od epidemije, poremećaji spavanja, gubitak apetita, nemir, razdražljivost, agresivno ponašanje itd. Dr. sc. Buljan Flander posebno se dotaknula povećanja nasilja nad djecom tijekom pandemije a ponajviše seksualnog online nasilja koje je u enormnom porastu nakon pandemije te utjecaja COVID-19 na seksualno zlostavljanje djece. U posljednjem dijelu izlaganja prikazala je izvore otpornosti unutar i izvan osobe te donijela praktične primjere za jačanje otpornosti mladih.

Posljednje predavanje, u suradnji s izv. prof. dr. Šimom Maršićem i mag. oec. Renatom Vrdoljak, održao je Antonio Topalović, mag. paed. Kroz predavanje „NCM Ivan Pavao II – iskustvo i perspektive preventivnog rada na zaštiti djece i maloljetnika“ prikazao je rad Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II. po pitanju zaštite i promicanja dobrobiti djece i ranjivih skupina. Nadbiskupijski centar za pastoral mladih Ivan Pavao II. od 2017. godine radi na području razvoja i implementacije politika za zaštitu maloljetnika te pokreće projekt pod nazivom BECAUSE WE CARE koji nastoji pružiti dodatnu obuku za profesionalce, djelatnike različitih crkvenih i državnih institucija te obitelji i mlade, o cjelokupnim strategijama zaštite i promicanja dobrobiti djece i maloljetnika. Pored toga iznio je i opisao pojedinačno tri područja preventivnog rada a to su: obitelj, škola i crkva.

Tijekom simpozija između svaka dva predavanja bila je prilika za diskusiju u kojima su sudionici imali priliku postavljati pitanja predavačima, davati svoje osvrte i komentare na teme koje se tiču obiteljskog života, jačanja psihološko-duhovne otpornosti obitelji u ovim izazovnim vremenima.