Javno predavanje prof. dr. sc. Ive Josipovića na temu „Alternativna budućnost Europske unije“

U organizaciji Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), 25. aprila je u Sarajevu održano javno predavanje profesora emeritusa Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i bivšeg predsjednika Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Ive Josipovića, na temu „Alternativna budućnost Europske unije“.

U svom izlaganju prof. dr. Josipović predstavio je viziju dublje integrirane, snažnije i geopolitički samostalnije Europske unije, istaknuvši potrebu da Unija preraste u „sjedinjene europske države“. Prema njegovim riječima, takva transformacija bi omogućila EU da djeluje kao istinska globalna sila – ne kroz vojnu moć, već kroz efikasnu vanjsku politiku, ekonomsku neovisnost i zaštitu ljudskih prava.

„S obzirom na trenutno stanje i dosadašnji razvoj, možemo pretpostaviti određeni očekivani tok u kojem će se Europska unija kretati. No, ono o čemu govorim jeste alternativna budućnost – budućnost koja je drukčija od uobičajenih predviđanja. Odmah moram reći: to je lijepa utopija, ali vjerujem da joj trebamo težiti. Zašto je zovem utopijom? Zato što velike reformske ideje, nažalost, često ne nailaze na snažan odaziv u praktičnoj politici – tako je bilo i s mojim predsjedničkim programom. Ljudi često preferiraju stabilnost i poznato, ali bez ideja i vizije – kao što je bila i ideja nastanka Europske unije – nema napretka. Zbog toga se nadam da će ova vizija, ovaj san, jednog dana postati stvarnost.“, istakao je na početku svog predavanja prof. dr. sc.  Ivo Josipović.

Poseban dio izlaganja bio je posvećen procesu proširenja EU. Josipović je istakao da će Bosna i Hercegovina zasigurno postati članica Europske unije, ali tek nakon ispunjenja svih političkih, pravnih i administrativnih kriterija. Pritom je naglasio kako upravo BiH mora biti nositelj reformskih procesa.

“Bosni i Hercegovini je, naravno, mjesto u Europskoj uniji. Europa neće biti potpuna dok sve zemlje zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, ne postanu njezinim članicama. No, pritom uvijek treba imati na umu da svaka zemlja koja želi ući u EU mora ispuniti stroge, ozbiljne i često veoma zahtjevne kriterije – političke, ekonomske, pravne. Govoreći iz hrvatskog iskustva, mogu reći – isplati se. Isplati se proći kroz taj proces jer nas je upravo put prema članstvu u Europskoj uniji natjerao da provedemo ključne reforme koje su nas učinile boljom i uređenijom državom.“ – smatra prof. dr. sc.  Ivo Josipović.

Profesor Josipović zaključuje da Europa ima sve predispozicije da postane globalna velesila. Pred njom je, kako kaže, jasan izazov: ili će se transformirati u velesilu sposobnu za samostalno djelovanje na međunarodnoj sceni, ili će ostati u drugorazrednoj poziciji. „Zbog sve očitijih geopolitičkih i ekonomskih tendencija – od politika koje je inaugurirao predsjednik SAD-a Donald Trump, preko ubrzanog rasta Kine, vojnog konflikta Rusije protiv Ukrajine, do uspona novih ekonomskih i političkih saveza – Europska unija mora odlučno djelovati ako želi ostati relevantna“, istaknuo je Josipović.

Predavanje je bilo dostupno javnosti i putem online prijenosa, a okupilo je brojne predstavnike akademske zajednice i medija.

Javno predavanje možete pogledati na našem YouTube kanalu.

O predavaču

Prof. dr. sc. Ivo Josipović magistrirao je na poslijediplomskome studiju kaznenopravnih znanosti 1985., a doktorirao temom „Pravo o uhićenju i pritvoru u kaznenome procesnome pravu“ 1994. godine. Diplomirao je i kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Za predsjednika Republike Hrvatske izabran je u siječnju 2010. obnašajući mandat do veljače 2015. godine. Tijekom njegova mandata Republika Hrvatska postala je članica Europske unije.

Prije izbora na predsjedničku dužnost bio je sveučilišni profesor, zastupnik u Hrvatskom saboru i skladatelj. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predavao je kazneno procesno pravo, međunarodno kazneno pravo i prekršajno pravo. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu predavao je harmoniju. Objavio je nekoliko knjiga te više od osamdeset znanstvenih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Napisao je pedesetak  skladbi za različite sastave (simfonijske orkestre, komorne sastave, soliste), koje izvode eminentni hrvatski i strani umjetnici, a objavljeni su u notnim izdanjima i na dvadesetak nosača zvuka. Niz godina bio je direktor jednog od najvećih festivala suvremene glazbe, Muzičkog biennala Zagreb, te glavni tajnik Hrvatskoga društva skladatelja.

Kao pravni stručnjak sudjelovao je u radu PrepCom UN-a za uspostavu Međunarodnoga kaznenog suda te na Diplomatskoj konferenciji u Rimu. Bio je suradnik-ekspert Vijeća Europe za nadzor zatvorskih sustava u nekoliko zemalja. Kao pravni stručnjak bio je predlagatelj i supredlagatelj više hrvatskih zakona.

Zastupao je Hrvatsku pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) te Međunarodnim sudom pravde (ICJ). Član je nekoliko domaćih i međunarodnih pravničkih i umjetničkih udruga, među ostalim i Svjetske akademije za umjetnost i znanost, Hrvatskoga pravnog centra, Hrvatskog društva za europsko pravo, Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu. Posebna su područja njegova stručnog interesa kazneno pravo, kazneni postupak, prekršaji, međunarodno kazneno pravo, ratni zločini, međunarodni sudovi, ljudska prava, borba protiv korupcije i organiziranoga kriminala.

Autor je nekoliko knjiga i 85 znanstvenih i stručnih radova, kako u domaćim tako i u inozemnim časopisima te autor ili koautor velikog broja hrvatskih zakona.

Odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1999.). Član je više umjetničkih, stručnih i znanstvenih udruga i tijela u zemlji i inozemstvu. Izabrani je član World Academy of Art and Science te patron Europske akademije znanosti i umjetnosti.

Dijelovi biografije preuzeti su s web stranica: https://www.predsjednik.hr/bivsi-predsjednici/ivo-josipovic/  i  https://www.hds.hr/clan/josipovic-ivo/