Započeo međunarodni simpozij profesora teologije i filozofije u Sarajevu

Međunarodni simpozij profesora teologije i filozofije

U srijedu 24. 4. 2019, započeo je 43. međunarodni simpozij profesora teologije i filozofije u Sarajevu. Simpozij je okupio pedesetak profesora teoloških učilišta iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Organizator simpozija je Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, a u suorganizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu te Franjevačke teologije u Sarajevu.
Prvi dan se odvija na KBF-u u Sarajevu. Na samom otvaranju simpozija prisutne je pozdravio Vinko kard. Puljić, nadbiskup vrhbosanski te veliki kancelar Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu. U svojem pozdravu prvo je svima zaželio sretan Uskrs. Izrazio je svoju radost da se okupljanje događa u Sarajevu. Istaknuo je da susreti obogaćuju, posebno ako su s ljubavlju. Kako se susret događa na „dan Emausa“, kardinal je istaknuo da je pravi učitelj samo onaj ko je dobar učenik. Potičući profesore teoloških fakulteta, istaknuo je da njihova predavanja moraju osposobiti ljude da postanu Isusovi učenici.
Prisutne je pozdravio i dekan KBF-a u Sarajevu prof. dr. Darko Tomašević koji je istaknuo da su ovakva okupljanja prilika za bolje međusobno upoznavanje, jačanje zajedništva, razmjenu iskustava, bolje upoznavanje situacije te intelektualno obogaćivanje, kao i za bolje upoznavanje Krista – kroz teološko promišljanje. Uz dobrodošlicu, zaželio je da susret bude duhovno i intelektualno obogaćivanje.
Prisutne je pozdravio i dekan KBF-a u Zagrebu prof. dr. Mario Cifrak koji je istaknuo da se simpozij održava o 350. godišnjici KBF-a u Zagrebu, te u svojem pozdravnom govoru naglasio važnost dijaloga. Osvrnuo se na biblijski tekst iz Markova evanđelja (Mk 9,34ss) istaknuvši da je recept za veličinu biti poslužitelj.
Uslijedilo je prvo predavanje koje je imao doc. dr. sc. Pavle Mijović, profesor KBF-a u Sarajevu, o temi „Figura izbjeglica: Ogled iz negativne antropologije“. Govorio je o fenomenu izbjeglica te o povijesnom razvoju tog fenomena. Istaknuo je da danas postoji 65 miliona izbjeglica. Svoje predavanje temeljio je na razmišljanjima Hannah Arendt i Giorgia Agambena koji su teoretizirali o problemu izbjeglica. Istaknuo je da bi svaki čovjek, a time naravno i izbjeglice, trebao uživati sva ljudska prava, što se, nažalost, u praksi i ne ostvaruje.
Nakon njegova predavanja uslijedilo je predavanje doc. dr. sc. Anđela Malyja naslovljeno „Kako 'miš' može spasiti Bibliju?“ Ovim „provokativnim“ naslovom usporedio je arheologa s mišem, to jest, predavanje je govorilo o važnosti arheologije te poznavanja pozadine Biblije. A tu pozadinu daje arheologija gdje arheolozi poput miša „kopaju“, „njuškaju“ i „čeprkaju“ te time pomažu shvatiti pozadinu Biblije. Ukazao je na 12 starijih arheoloških, te dva nova arheološka otkrića koja pomažu razumjeti Bibliju. Biblijska arheologija dokazuje da je Biblija povijesna činjenica te tako „spašava“ Bibliju.
Nakon ta dva predavanja uslijedila je kratka rasprava te pauza, a onda dva predavanja. Prvo je imao doc. dr. sc. Taras Barščevski s KBF-a u Zagrebu. Svoje predavanje je naslovio „Gladni i žedni Riječi: Biblijski tekst između znanstvene egzegeze i svakodnevnih potreba svakodnevnog djelovanja“. Govorio je o važnosti promicanja biblijskog apostolata, tj. o važnosti Biblije u pastoralnom djelovanju. U tom kontekstu je govorio o osnutku i djelovanju Biblijskog instituta Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i njegovoj ulozi u promicanju biblijskog pastorala. Na kraju predavanja je predstavio projekt Biblijskog instituta, a to je digitalizacija hrvatske biblijske bibliografije, koji je u izradi.
Uslijedilo je predavanje dr. sc. Jakova Rađe s KBF-a u Zagrebu naslovljeno „Antropološki pristup teologiji religija – primjer Jacquesa Depuisa“. U svom izlaganju je, prije svega, prikazao korijene teoloških promišljanja ovog važnog teologa koji se bavio odnosom kršćanstva prema nekršćanskim religijama. Depuis se u svojoj teologiji ravnao kroz tri temeljna načela: antropološko, kristološko i ekleziološko načelo.
Nakon predavanja uslijedila je plodna rasprava koja je trajala skoro sat vremena. Nakon toga je bio ručak, a onda su svi pošli na studijski izlet u franjevački samostan u Fojnici, usput navraćajući prvo u Kiseljak te Gromiljak.
 

Međunarodni simpozij profesora teologije i filozofije
Međunarodni simpozij profesora teologije i filozofije
Međunarodni simpozij profesora teologije i filozofije
Međunarodni simpozij profesora teologije i filozofije
Međunarodni simpozij profesora teologije i filozofije
Međunarodni simpozij profesora teologije i filozofije
Međunarodni simpozij profesora teologije i filozofije
Međunarodni simpozij profesora teologije i filozofije
Međunarodni simpozij profesora teologije i filozofije
Međunarodni simpozij profesora teologije i filozofije
Međunarodni simpozij profesora teologije i filozofije
Međunarodni simpozij profesora teologije i filozofije
Međunarodni simpozij profesora teologije i filozofije
Međunarodni simpozij profesora teologije i filozofije