In Memoriam | Prof. dr. Zvonimir Radeljković (1943.-2021.)

Prof. dr. Zvonimir Radeljković

Prof. dr. Zvonimir Radeljković rođen je u Tuzli, 26. 10. 1943. Studirao je i 1967. diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na studijskoj grupi Anglistika-Germanistika. Magistrirao je na Univerzitetu Indiana (Bloomington, IN, USA) 1969. godine. Doktorirao je 1975. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu sa disertacijom Toroov značaj u utemeljenju  američke književne tradicije. Preminuo je u Sarajevu 23. 2. 2021. godine.

Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu biran je 1969. za asistenta, 1975. za docenta, 1981. za vanrednog i 1988. za redovnog profesora. U okvirima Odsjeka za anglistiku uspostavio je prve univerzitetske programe i kolegije iz američkih studija i američke književnosti u bivšoj Jugoslaviji. Predavao je više decenija anglosaksonsku civilizaciju, modernu englesku književnost, te kolegije iz američke književnosti devetnaestog i dvadesetog stoljeća, na dodiplomskom, i savremenog američkog romana, na postdiplomskom studiju. Nakon penzionisanja, 2013. godine dodijeljena mu je titula professor emeritus Univerziteta u Sarajevu.

Bio je mentor i član više komisija za odbranu magistarskih i doktorskih teza u Sarajevu i Zagrebu.

Kao gostujući profesor u trajanju od jednog akademskog semestra i više predavao je na Grand Valley State University (SAD) te sveučilištima u Zagrebu i Osijeku, a držao je predavanja na univerzitetima i van njih, širom Evrope i Amerike.

Višekratni je dobitnik najprestižnijih američkih (tri Fulbrighta i ACLS), britanskih i njemačkih istraživačkih stipendija:

1968/69                  Fulbright Scholarship, Indiana University, Bloomington, Ind, USA.

1970                       British Council Scholarship, Exeter College, Oxford University, England.

1974                       Fulbright Travel Grant.

1974                       Special Grant of University of South Carolina, Columbia.

1976                       British Council Scholarship, Corpus Christi College, Cambridge University, England.

1977/78                  American Council of Learned Societies Fellowship for postdoctoral research, Harvard University, USA.

1986                       John F. Kennedy Institute Fellowship for research, Freie Universitat, Berlin, Germany.

1990                       British Council Scholarship, Warwick University, England.

1994                       Oxford Hospitality Scheme, St. John's College, Oxford University, England.

1997                       John F. Kennedy Institute Fellowship for Research, Freie Universitat, Berlin.

1998                       British Council Scholarship, Corpus Christi College, Oxford University, England.

1999/00                  Fulbright Research Fellowship, University of the Pacific, Stockton, California.

2001                       Oliver L. Brown Distinguished Visiting Professor at Washburn University, Topeka, Kansas, USA.

Naučni doprinos Zvonimira Radeljkovića kao vrsnog istraživača, britkog književnog kritičara i nadasve svestranog književnog historičara bio je, prvenstveno, fokusiran na američku i englesku književnost i kulturnu historiju. U svojim proučavanjima bavio se američkom, ali i engleskom književnošću i kulturnom historijom (osobito je proučavao periode kao što su američki transcendentalizam, visoka moderna u američkoj poeziji i prozi, savremeni američki roman), o čemu je objavio dvije knjige eseja i stotinjak članaka i studija u časopisima i naučnim edicijama na našim prostorima i u inozemstvu (New York, Tübingen, Amsterdam, Ohio), od čega dvanaest na engleskom jeziku. Sa referatima je sudjelovao na brojnim naučnim i stručnim skupovima u bivšoj Jugoslaviji, te u Engleskoj, Italiji, Norveškoj, Njemačkoj, Španjolskoj i SAD-u.

Posebno valja istaknuti i nekoliko intervjua (koji su urađeni u saradnji sa prof. dr. Omerom Hadžiselimovićem) sa istaknutim književnim stvaraocima, kao što su John Updike (1978., objavljen pod nazivom „Američki kentaur“ u časopisu Književna smotra u Zagrebu, 1979.), Chinua Achebe (1979.), E.L. Doctorow (Beograd, 1988.), i Susan Sontag (1993, objavljeno u: Novi Izraz, 7. 27-28, pp. 124-132, 2005.) .

Obnašao je u više navrata dužnost predsjednika Katedre za englesku i američku književnost, predsjednika Odsjeka za anglistiku, predsjednika Savjeta Filozofskog fakulteta, predsjednika Izdavačkog savjeta Fakulteta, te dekana Fakulteta u teškim ratnim godinama (1992.-1994.). Bio je predsjednik Udruženja književnih prevodilaca BiH, a od 2010. do 2014. godine i predsjednik P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine. Bio je više decenija i član raznih komisija, te drugih radnih tijela u kulturnim, izdavačkim i prosvjetnim institucijama, kao i u domaćim i međunarodnim fondacijama, koje podržavaju visoko obrazovanje (HESP Advisory Board, Budimpešta).

Profesor Radeljković je sudjelovao s radovima i na brojnim skupovima o književnosti (i o nekim drugim temama) u SAD, Engleskoj, Španiji, Austriji, Njemačkoj, te diljem bivše Jugoslavije. Iskazivao je svoje misli o raznim temama koje su se kretale od američke country muzike do rata od 1992.-1995. u Bosni i Hercegovini.

Za vrijeme tog najtežeg perioda u historiji ove zemlje prof. Radeljković je ostao u opkoljenom Sarajevu i trpio sa drugim Sarajlijama sve tegobe i teror koji im je nametnut s okolnih brda. Uzeo je aktivno učešće u duhovnom i kulturnom otporu silama mraka, koje su htjele da unište sve vidove ljudskosti i civiliziranog života. Bio je dekan Filozofskog fakulteta između 1992-1994. godine. Jedan je od osnivača i članova Upravnog odbora PEN centra Bosne i Hercegovine (1992.-2001.), član Upravnog odbora Fonda Otvoreno društvo Bosne i Hercegovine (1993.-1995.), predsjedavajući programa HESP (Programa pomoći visokom obrazovanju Fondacije “Soros”) u Bosni Hercegovini, te član Međunarodnog savjetodavnog odbora HESP. Čak je imao i svoju emisiju o country & western muzici na Radio-Zidu za vrijeme rata, jer je smatrao da je i to važno za njegove sugrađane. U poslijeratnom periodu pomogao je najtalentiranijim studentima, istraživačima i profesorima da dobiju američke stipendije za akademsko usavršavanje u svojstvu člana ispitnih komisija (od 1996. do danas) u Bosni i Hercegovini za programe Fulbright i Ron Brown, te za dodiplomski studij. Osim toga, obavljao je i brojne javne i profesionalone funkcije za vrijeme univerzitetske karijere, kao što je šef Katedre za englesku i američku književnost na Filozofskom fakultetu Sarajevo (1990.-2002.), predsjednik Vijeća Odsjeka za anglistiku u više navrata u periodu od više od 15 godina (dužnost koju je ponovo prihvatio 2002.), te predsjednik Savjeta Filozofskog fakulteta Sarajevo (1985.-1988.)

U ukupnom opusu prof. dr. Zvonimira Radeljkovića navodimo slijedeća izdanja:

Bibliografija

I. Objavljene knjige:

  1. An American Reader (sa S. Koljevićem i N. Dimitrijevićem), Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo, 1973.
  2. Ka američkoj književnoj tradiciji: Henri Dejvid Toro (Towards an American Literary Tradition: Henry David Thoreau), Svjetlost, Sarajevo, 1980.
  3. Snovi i jutra: dva stoljeća američke književnosti (Dreams and Mornings: Two Centuries of American Literature), Veselin Masleša, Sarajevo, 1989.
  4. Američki broj Zidnih novina, izbor i prevod, Zid, Sarajevo, 1995.
  5. American Topics (Američke teme), Buybook, Sarajevo, 2005.

Ii. Priređene knjige:

  1. Ernest Hemingway, Starac i more, Svjetlost, Sarajevo, pet izdanja od 1974. do 1985.
  2. James Fenimore Cooper, Posljednji Mohikanac (skraćeno izdanje), Svjetlost, Sarajevo, tri izdanja od 1980. do 1988.
  3. Walt Whitman, Vlati trave, Veselin Masleša, Sarajevo, 1984.
  4. John Steinbeck, Zemlji i nebu, Svjetlost, Sarajevo, 1986.
  5. William Faulkner, Svjetlost u augustu, Svjetlost, Sarajevo, 1988.

Iii. Prevodi s engleskog:

  1. Kenneth Rosen, ur, Čovjek koji će poslati kišne oblake, (The Man to Send Rainclouds), antologija savremenih pripovjedaka američkih Indijanaca, Svjetlost, Sarajevo, 1978.
  2. Joseph Conrad, Srce tame, (Heart of Darkness), kao dio zbirke novela naslovljene Tajfun, Svjetlost, 1980.
  3. Mary Hemingway, Kako je bilo, (How It Was), Svjetlost, Sarajevo, 1981.
  4. Ernest Hemingway, "Pod grebenom" ("Under the Ridge"), Ray Bradbury, "Izgnanici" ("The Exiles"), William Faulkner, "Ruža za Emily" ("A Rose for Emily"), Flannery O'Connor, "Teško je naći dobrog čovjeka" ("A Good Man Is Hard to Find"), Bobbie Ann Mason, "Mrtva priroda s lubenicama" ("Still Life With Watermelons”), Mark Helprin, "Palais De Justice", u: Antologiji američke novele XX stoljeća, ur. Mario Suško, Veselin Masleša, Sarajevo, dva izdanja: 1986 i 1990.
  5. Ralph Waldo Emerson, Društvo i osama (Society and Solitude), izbor iz Emersonovih Dnevnika i osam ogleda, Veselin Masleša, Sarajevo, 1987.
  6. Saul Bellow, Više ih umire od tuge, (More Die of Heatbreak), Veselin Masleša-Svjetlost, 1990.
  7. James Fenimore Cooper, Posljednji Mohikanac (The Last of the Mohicans), Svjetlost, Sarajevo, 1997.
  8. William Faulkner, Krik i bijes (The Sound and the Fury), Svjetlost, Sarajevo, 1999.
  9. T. S. Eliot, Pusta zemlja (The Waste Land, paralelni prijevod), Buybook, Sarajevo, 2004.
  10. Ezra Pound, Izabrane pjesme (paralelni prijevod ), PEN centar BiH, Sarajevo 2008.
  11. Ralph Ellison, Nevidljivi čovjek, Ex Libris, Rijeka, 2018.

IV. Prevodi na engleski:

  1. Mirko Marjanović, Fra Petar Perica Vidić, monografija, prevod uvodnog teksta, 2004.
  2. Marko Vešović, Polish Cavalry (prevod zbirke poezije Poljska konjica),  Prevod na engleski Radeljković i Omer Hadžiselimović,  Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2011.
  3. „Bosanski Isus - deset pjesama Nikole Šopa“, Spirit of Bosnia, Vol. 5, No. 2, april 2010, objavljeno na: http://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-5-no-2-2010-april/nikola-sop%E2%80%99s-bosnian-jesus/

V. Izabrani članci:

  1. „Hemingway in Yugoslavia",The Hemingway Review, Special European Issue, Summer 1992, pp. 63-75.
  2. "Rođenje novog mita: Castanedin Don Juan",Radovi hrvatskog drustva za znanost i umjetnost, br. V (1997), str. 65-77.
  3. "Ima li sve ovo smisla? Norman Mailer (1923.-2007.)",Istraživanje, časopis Fakulteta humanističkih nauka u Mostaru, br. 4., 2009., str. 225-235.

Magistri i doktori nauka kojima je bio mentor:

Mentorstvo za magistrature:

U Sarajevu:

  1. Ksenija Kondali: „Razvoj i osobenosti Stephena Cranea kao proznog pisca“ (2005.)
  2. Muharem Bazdulj: “Odjeci ranog raspada Jugoslavije u suvremenoj angloameričkoj književnosti“ (2011.)
  3. Majda Piralić: “Međurasni brakovi u savremenom američkog romanu“ (2012.)
  4. Maja Banović: „Ernest Gaines u afroameričkoj književnosti kraja dvadesetog stoljeća“ (2012.)
  5. Esma Husika: „The Making of African-American Identity in Selected Novels of Ernest J. Gaines“ (2012.)
  6. Minja Arslanagić-Tutič: „Odnos predestinacije i slobodne volje u američkoj književnosti: The Scarlet Letter, Moby Dick i The Sound and the Fury“ (2013.)

U Mostaru:

  1. Selma Raljević: „Angloameričke reakcije na moderni svijet u djelima Dubliners Jamesa Joycea i Winesburg, Ohio Sherwooda Andersona“ (2009. )
  2. Amir Humo: “Realizam i socijalna poruka Uptona Sinclaira“ (2009. )

Mentorstvo za doktorat na Filozofskom fakultetu u Sarajevu:

  1. Selma Raljević: ”Modernizam, otuđenje i dezintegracija u odabranim djelima Williama Faulknera i Mehmeda Meše Selimovića“ (2013.)
  2. Majda Piralić: ”Rasni problem u američkom romanu od 1940-tih do kraja 20. stoljeća”, (2018.)

Proizvedeni nasljednici u nastavi i nauci:

  1. Sanja Šoštarić, vanredna profesorica, oblast engleske i američke književnosti, Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu,
  2. Ksenija Kondali, vanredna profesorica, oblast engleske i američke književnosti, Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu,
  3. Selma Raljević, vanredna profesorica, oblast engleske i američke književnosti, Odsjek za anglistiku Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

Nagrade i počasti:

  1. Nagrada za najbolji prevod u BiH (1981.).
  2. Oliver L. Brown Distinguished Professor for Diversity Issues, Topeka, Kansas, USA (2001.).
  3. Festschrift An Americanist in Sarajevo, zbornik radova koji sadrži 10 eseja, objavljen od strane Filozofskog fakulteta u Sarajevu da obilježi njegov 60-ti rođendan (2003.).
  4. Nagrada za najbolji prevod na Međunarodnom sajmu knjiga, Sarajevo (2004.).
  5. Nagrada za najbolji prevod na Međunarodnom sajmu knjiga, Sarajevo (2008.).

Rad u nastavnom procesu:

U višedecenijskim nastavnim, naučnim i istraživačkim aktivnostima Filozofskog fakulteta u Sarajevu veliki doprinos dala je Katedra za engleski jezik i književnost - sada Odsjek za anglistiku – koja je osnovana 1951. godine u okviru tada zajedničke Katedre za germanistiku i anglistiku. Deset godina kasnije, 1961., formirane su zasebne katedre za engleski jezik i književnost i njemački jezik i književnost. Nije slučajno da je Zvonimir Radeljković izabrao za svoj studij upravo engleski i njemački jezik i književnost, a diplomu iz anglistike i germanistike stekao je 1967. godine. Dvije godine kasnije, 1969., postao je i član Odsjeka za engleski jezik i književnost (danas Odsjek za anglistiku) u zvanju asistenta. U kontinuiranom akademskom i nastavno-naučnom razvoju usmjerio je svoja interesovanja ka oblasti američke književnosti.  Godine 1975. predstavio je u svojoj doktorskoj disertaciji našoj kulturnoj javnosti nedovoljno poznati život i djelo Henryja Davida Thoreaua (1817.-1862.), koji je svojim pisanjem i javnim djelovanjem značajno uticao na utemeljenje američke kulturne i književne tradicije. Upravo u tom periodu nastanka i razvoja američkog transcendentalizma, čiji je najpoznatiji predstavnik i duhovni utemeljitelj pjesnik, esejist, filozof i mislilac Ralph Waldo Emerson (1803.-1882.), Zvonimir Radeljković je svojom temeljitošću, istraživačkim nervom i zavidnom razinom akademske akribičnosti 'otvorio' nove puteve za proučavanje raznovrsnih fenomena Sjedinjenih Američkih Država, dotada manje izučavanih sa tog stajališta u našoj sredini. Iako nastale kao zemlja nove nade, ali i paradoksalnog spoja različitosti, što i danas predstavlja jedno od osnovnih obilježja raznih vidova američkog života, SAD nisu, do pojave Zvonimira Radeljkovića, zauzimale odvojen i sistematski predmet interesiranja u akademskim krugovima na području nekadašnje zajedničke države. 

Gotovo isključivo njegovom zaslugom se na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu desio prvi pokušaj da se u bivšoj Jugoslaviji organizira visokoškolska nastava na polju američke historije i kulture, i to u proljetnom semestru akademske 1970. godine. Dogodilo se to u okviru novoustanovljenog predmeta ”Osnove anglosaksonske civilizacije“, koji je bio obavezan za anglističke brucoše, a koji je tokom jednog semestra bio usmjeren i na SAD. Predmet se sastojao, između ostalog, od pregleda političke historije SAD-a, uključujući značajne političke dokumente, te uvida u historiju umjetnosti i arhitekture, te pregleda tokova jazza i popularne muzike. Prvi akademski kolegij posvećen isključivo američkoj književnosti desio se, također u Sarajevu, opet na Odsjeku za anglistiku 1974., kao i prvi postdiplomski kurs u Bosni i Hercegovini iz američke književnosti, 1990. godine. Za svaki od ovih novih početaka vezano je ime i nastavnički angažman prof. dr. Zvonimira Radeljkovića, koji je 1975. biran za docenta, 1981. za vanrednog i 1988. za redovnog profesora na oblastima engleske i američke književnosti. On je, bez ikakve sumnje, utemeljio i dosljedno razvijao u više decenija svog bogatog nastavnog, naučnog i javnog rada Amerikanistiku ili Američke studije kao zasebnu disciplinu. Pri tome je mnogo puta isticao da je to zasebna akademska oblast koja se izučava, te se može studirati na odgovarajućim odsjecima na većini svjetskih univerziteta.

U svom pristupu, prof. Radeljković se od početka zalagao da se primijeni multidisciplinarni pristup izučavanju civilizacije, historije, kulture, te umjetnosti SAD-a. Uz to je obrazlagao da je ovaj studij logično povezan sa studijem engleskog jezika, jer su SAD očito ekonomski, politički, pa i kulturno najznačajnija zemlja u kojoj se ovaj jezik govori. I danas plan i program studija anglistike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu uključuje niz predmeta povezanih sa SAD-om, od kulturne i društvene historije do književnosti, kako na dodiplomskom, tako i na postdiplomskom studiju. Iz tog razloga se prof. Radeljkoviću učinilo logičnim da se izučavanje fizičkih osobina SAD-a, njihove političke i kulturne historije, njenih institucija (uključujući uz ostalo i religijske zajednice, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, te poslovnu i radnu etiku), umjetnosti (koja uključuje film, popularnu muziku i strip, uz one konvencionalnije vrste), etničkih iskustava doseljenika, historije postupanja sa izvornim neevropskim prastanovnicima (Native Americans), te njihovih običaja i životnih stilova, može uzeti kao široki spektar tema i na njima zasnovanih kolegija za prvi studij amerikanistike, ili američkih studija kao zasebne akademske discipline.

Ne treba da čudi što je prof. Radeljković, rukovođen dotadašnjim iskustvima i rezultatima, sasvim opravdano smatrao da je takav multidisciplinarni studij trebalo da se organizira baš na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Tom plemenitom cilju je posvetio dodatnu energiju u periodu od 1996.-2009. godine ukazujući posebno na to da su SAD multinacionalna, multireligijska i multikulturna zemlja, poput Bosne i Hercegovine, te da bi razumijevanje američkog načina mišljenja, mentaliteta, te običaja, uveliko olakšalo ljudima iz naše zemlje komunikaciju i poslovanje sa različitim institutucijama i firmama iz SAD-a.

U tom periodu je predano sudjelovao u radu komisija koje su poticale dodjeljivanje   stipendija za akademsko usavršavanje u SAD-u. Korisnici raznih programa, koje je podržavala Ambasada SAD-a u Sarajevu, a koji su proveli, u pravilu, duže vrijeme na studijskim i istraživačkim stipendijama u SAD-u, naročito u okviru prestižne Fulbrightove stipendije; su u tom postratnom periodu u BiH izrastali u kompetentne stručnjake. Iako im primarni akademski interes nije bio vezan niti za anglistiku niti za amerikanistiku, nego za druge discipline u BiH kojie se bave američkim temama, ti stipendisti su, po mišljenju prof. Radeljkovića, bili u stanju predavati discipline koje bi se izučavale na američkim studijama. Uz postojeće nastavno jezgro amerikanista sa Odsjeka za anglistiku, te gostujuće nastavnike iz SAD-a, kao i nove generacije mladih ljudi koji bi završili američke studije, posebno u kombinaciji s nekom drugom akademskom disciplinom, postepeno bi se stvorili svi preduslovi za samostalne Američke studije na Univerzitetu u Sarajevu.

Nažalost, iako je plan i program tih studija prošao kroz sve potrebne procedure i konačno usvojen u proljeće 2009. godine, hronični nedostatak sredstava i drugi razlozi odložili su realizaciju ove životne ideje prof. Radeljkovića. Bez obzira na to, on je nastavio da aktivno predaje niz predmeta iz amerikanistike, uvedenih primjenom Bolonjske reforme, i na I. i na II. ciklusu studija na Odsjeku za anglistiku (Društvena i kulturna historija SAD-a do 1865.; Društvena i kulturna historija SAD-a nakon 1865.; Američka kultura, Američka književnost i kultura 1865.-1920, Dvadesete godine 20. stoljeća, Savremeni američki roman).

Od 1997.-2009. godine držao je i kolegij iz Savremene američke književnosti na zajedničkom predbolonjskom magistarskom studiju književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Nekoliko godina bio je i predsjednik Vijeća postdiplomskog studija iz književnosti, a dao je i značajan doprinos na koncipiranju doktorskog studija književnosti, kao III. ciklusa studija, čiji je početak predviđen za jesen 2013. Na njemu je predložio dva izborna kolegija (Proza i I. svjetski rat, te Savremeni afroamerički roman).

 

Afirmiranje proučavanja uže akademske i naučne oblasti:

Osim američke književnosti u 19. stoljeću, gdje je proučavao i pisce poput Thoreaua (što je i tema njegove knjige Ka američkoj književnoj tradiciji: Henri Dejvid Toro, 1980.),  Nathaniela Hawthornea, Hermana Melvillea, Emily Dickinson, svoju drugu veliku oblast proučavanja prof. Radeljković je vidio u poniranju u dubine i širine perioda koji se obilježava kao književni Modernizam u Americi. Ta treća decenija XX. stoljeća okarakterizirana je sintagmom „burne dvadesete“ (“The Roaring Twenties”), poznata i kao “era prekrasnog besmisla” (“The Era of Wonderful Nonsense”) ili „doba jazza“ (“The Jazz Age“), kada je, između ostalog, došlo do naglog razvoja potrošačkog društva i industrijalizacije, privrednog procvata, smanjenja poreznih obaveza, skraćivanja radnog dana sa dvanaest na osam sati, usredsređenosti na unapređenje „domaćih poslova“ i prosperiteta ali i značajnih književnih djela. Zvonimir Radeljković je i u svom izučavanju društvenih okvira i kulturno-historijskih dešavanja u SAD-u tog vremena, a napose američke književnosti koja oblikuju romane Modernizma, povezao tri dominantna utjecaja: kritički pogled na SAD, njihove mitove i vrijednosti, iskustvo I. svjetskog rata i evropske modernističke eksperimente. Posebnu pažnju je posvetio djelima Ernesta Hemingwayja i Williama Faulknera, koji spadaju u njegove omiljene pisce, premda nije zanemario i druga velika imena, poput Sherwooda Andersona, Sinclaira Lewisa, John Dos Passosa, da spomenemo samo neke o kojima je pisao u svojim člancima i knjigama.

U svom pristupu prof. Radeljković se najčešće priklanjao primjeni sintetičnog modela imanentnih književnokritičkih eseja, koje krasi izraziti interpretativni dar i književnonaučna strast, što se dobro vidi iz iz njegove studije Snovi i jutra: dva stoljeća američke književnosti (1989.), a, možda, ponajviše iz knjige American Topics (na engleskom jeziku, 2006.). Ova potonja knjiga počinje sa dva eseja koja obrađuju općenite teme „američkih snova i realnosti u književnosti“ te mita američkog sna, historije, i tradicije u američkom romanu. U esejima su podrobno objašnjene osnovne odrednice i značajke književnih tema/pravaca, koji se sistematski razrađuju dalje u knjizi (od samih početaka, kolonijalne književnosti, poziva na odvajanje od evropskih izvora, do rađanja romantičarskih ideja transcendentalista, pa sve do konačne evolucije ovog tipičnog američkog senzibiliteta u nešto drugačiju misao i književni izražaj u periodu Modernizma). Nakon uvoda u kojem autor postavlja osnove, objašnjava dinamiku osnovnog mita američkog sna i kako taj mit prožima gotovo svako djelo, slijedi niz eseja/rasprava o najznačajnijim autorima i bitnim kanonskim djelima američke književnosti (od Poea, Emersona i Thoreaua, preko Hawthornea i Melvillea, pjesnike u rasponu od Emily Dickinson, Walta Whitmana, Roberta Frosta, Robinsona Jeffersa, Wallace Stevensa, Marianne Moore, pa do modernističkih pjesnika Pounda, Eliota, te prozna djela Fitzgeralda, Sinclaira Lewisa, Dos Passosa, Faulknera i Hemingwaya ...). Obrada kanonskih djela je od izuzetnog značaja za one koji tek počinju izučavati tu književnu oblast, te se moraju upoznati sa njenim osobenostima i obilježjima, ali je zanimljiva i za one koji čitaju i kojima se 'miris nove knjige' uvuče pod kožu. Međutim, u svojim novijim radovima, prof. Radeljković je analizirao i novija djela američkih pisaca (od Updikea, preko Lenta do Eugenidesa) sa osobitim kritičarskim nervom, željom i strasti da ne samo rasvijetli nego i približi njihove knjige našoj kulturnoj javnosti.

Ta strast za istraživanje, rasvjetljavanje i približavanje književnosti i studentima i široj čitalačkoj publici prof. Radeljkovića nije nikad napustila. Ona se, možda, najbolje vidi u proučavanju T.S. Eliota i Ezre Pounda, koje je, svojevremeno, 'vratio' pod okrilje proučavanja američke književnosti. Višegodišnje bavljenje ovim nadasve teškim pjesnicima rezultiralo je prevodom Eliotovog remek djela The Waste Land (Pusta zemlja) i  Izabranim pjesmama Ezre Pounda, te i Invisible Man (Nevidljivi čovjek) Ralpha Ellisona. Kao i kad je svojevremeno prevodio s engleskog Conradovo Srce tame ii Faulknerov Krik i bijes, ili poeziju Marka Vešovića li Nikole Šopa na engleski, Radeljković je morao imati na umu onu Borgesovu misao da (...) “nijedno pitanje nije toliko neodvojivo od književnosti i njezine skromne tajnovitosti kao pitanje koje postavlja prevođenje“. Iako je za Radeljkovića „prevođenje jedan od najparadoksalnijih ljudskih činova (...)  [N]astalo je iz poriva da se čovjek takmiči sa božanstvom, iz one priče o kuli babilonskoj, ono ostaje jedna od nebrojenih „nemogućih misija“ ljudskih roda“, on mu se povremeno rado vraćao, budući da je preveo i objavio desetak značajnih djela američke i engleske književnosti.

Međutim, uz prevode ovih pjesnika, prof. Radeljković je manirom iskusnog i zrelog analitičara ponudio njihovu osobenu i lucidnu interpretaciju, povezujući vrijeme nastanka sa savremenom recepcijom, kao što sâm kaže u pogovoru Puste zemlje:

„Pusta zemlja je zanimljiva čitatelju 21. stoljeća, bez obzira na svoj prethodni kanonski značaj, i po tome što odslikava um pjesnika u sumnji, prije preobraženja. U njoj Eliot, kao što svi pjesnici od početka ljudskog stvaranja rade, traga za smislom, svog života, dakako, ali zajedno s tim i ljudskog života uzetog u cijelosti u nestabilnom dobu u kome se obrisi dolazećeg novog svijeta još nisu ustalili, a onaj prethodni je u ruševinama.“

Svim navedenim aktivnostima prof. Radeljković je iznova tragao za otkrivanjem smisla književnih djela i širih društvenih fenomena, te je svojim ukupnim životnim, nastavničkim i stvaralačkim opusom ne samo obogatio kulturnu stvarnost kako na našim, tako i na međunarodnim prostorima; nego je dao puni naučni doprinos čime je na najbolji način afirmirao svoju oblast akademskog interesa u okviru više humanističkih disciplina koje su se na osebujan način ispreplele u njegovim tekstovima.

 

Sudjelovanje na projektima/akademske saradnje:

U više od pola stoljeća postojanja i rada Odsjek za anglistiku  je uspostavio posebne veze sa brojnim ustanovama u inostranstvu, naročito u Velikoj Britaniji, SAD-u i Norveškoj. Prof. Radeljković je svoje ideje i mišljenja dijelio sa drugim ljudima za vrijeme svojih predavanja o temama iz američke i engleske književnosti na brojnim mjestima kao što su: New York City, New York; Boston, Massachusetts; Stockton, California; Detroit, Michigan; Portland, Oregon; Albuquerque, New Mexico; Tucson, Arizona; Holland & Grand Rapids, Michigan; Topeka, Kansas; Iowa City, Iowa, - svi u SAD-u; govorio je i u Innsbrucku i Grazu u Austriji, kao i u Londonu, Leicesteru i Coventryju u Engleskoj; te širom bivše Jugoslavije. Svojim predanim angažmanom odigrao je bitnu ulogu u uspostavljanju i nastavku saradnje sa fakultetima i univerzitetima, kao što su Međunarodna ljetna škola škotskih univerziteta (Scottish Universities' International Summer School) iz Edinburgha, na kojoj su studenti sa sarajevskog Odsjeka za anglistiku sudjelovali više od deset godina; Državni univerzitet Grand Valley (Grand Valley State University) iz savezne države Michigan u SAD-u, gdje su predavali i studirali  nastavnici  i studenti sarajevske Anglistike; Odsjek za anglistiku iz Bergena, Norveška, na kome je boravio veći broj nastavnika i saradnika s Odsjeka predavajući, studirajući i skupljajući materijal za magistarske teze, te, osobito, Smith College iz savezne države Massachusetts. Sa ovom institucijom je sarajevska Anglistika razvijala partnerske odnose, ne samo u razmjeni studenata i nastavnika, koja je bila izuzetno živa, nego i u razvijanju univerzitetskog programa iz američkih studija pod nazivom "American Studies in Sarajevo: A Partnership between Smith College and the University of Sarajevo“. Bio je to dio širih aktivnosti na pokušaju uvođenja Američkih studija na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (2004-2007), koji se završio organiziranjem međunarodne konferencije "Ex Uno Plures: American Studies in the Balkans" (2007.), a cijelom projektu, od početka do kraja, je prof. Radeljković dao svoj osobeni organizacijski i akademski pečat.

Javno djelovanje:

Prof. dr.  Zvonimir Radeljković je bio aktivno prisutan u javnom životu Sarajeva i Bosne i Hercegovine, regiona jugoistočne Evrope, ali i drugih dijelova svijeta, ne samo kao ugledni univerzitetski nastavnik i istaknuti naučni radnik, nego i kao pošten i hrabar intelektualac, koji se u svojim javnim istupima dosljedno borio za slobodu mišljenja i javne riječi, a napose umjetničkog iskaza, te isticao potrebu za univerzalnom zaštitom ljudskih prava, a osobito je u svojim istupima naglašavao potrebu da se sačuva i dalje unapređuje autonomija organiziranja i djelovanja Univerziteta, kao mjesta slobodne razmjene mišljenja i ideja u cilju ostvarivanja posvemašnjeg razvoja i napretka akademske zajednice i društva u cjelini.

U svima nama na Odsjeku za anglistiku, ali i cijelom Filozofskom fakultetu i Univerzitetu u Sarajevu, ostaje ogromna praznina, osobito generacijama njegovih nekadašnjih studenata, mnogobrojnih kolega i prijatelja. Ali i divne uspomene na plemenitog čovjeka i profesora sa kojim smo imali sreću i čast da provedemo lijepe decenije zajedničkog akademskog života i rada.

Neka mu je laka zemlja naša i bosanska i hercegovačka koju je toliko volio i borio se za nju svim srcem i blistavim umom.