Nefunkcionalnost nekih institucija BiH rezultat dejtonskog okvira | 30 godina poslije Daytona: mitovi, realnosti i nove vizije budućnosti Bosne i Hercegovine
Kultura genocidnog trijumfalizma uzrok neispunjenih obećanja Aneksa 7
NEFUNKCIONALNOST NEKIH INSTITUCIJA BiH REZULTAT DEJTONSKOG OKVIRA
Ustavne promjene trebaju biti instrument za otključavanje ekonomskog razvoja, racionalizaciju javne uprave i povećanje institucionalne efikasnosti
U okviru konferencije „30 godina poslije Daytona: mitovi, realnosti i nove vizije budućnosti BiH“, panel „Epilog tridesetogodišnjeg povratka: kretanje ka političkoj irelevantnosti“, fokusirao se na jedan od najčešće spominjanih elemenata Dejtonskog mirovnog sporazuma – Aneks 7 i njegovu današnju realnost.Govoreći o neispunjenim obećanjima Aneksa 7, dr. Hariz Halilović naveo je jasne dokaze da je riječ o slabim rezultatima održivog povratka u područjima genocida i najvećeg progona, te je istakao kako poseban problem predstavlja kultura genocidnog trijumfalizma koja se ogleda u muralima, spomenicima i drugim oblicima slavljenja zločina i zločinaca na mjestima masovnih stradanja.
„Diskriminacija Bošnjaka u Republici Srpskoj utemeljena na nacionalnoj pripadnosti je vidljiva u svakom segmentu društvenog života, a provodi se sistemski i sistematično. Neodvojiv segment ovakvih politika predstavlja kontinuirano negiranje genocida nad Bošnjacima, koje traje od samog vremena izvršenja zločina do danas. Takva praksa istovremeno pokazuje sistemsko nepoštivanje žrtava i njihovih porodica, ignoriranje međunarodnih sudskih presuda i standarda, te kontinuiranu povredu elementarnih ljudskih prava. Zaustavljanje ovih procesa i očuvanje multietničkog karaktera ovog dijela Bosne i Hercegovine moguće je jedino kroz duboku demokratizaciju društva, uspostavu funkcionalne pravne države, reformu institucija i osiguravanje pune institucionalne i društvene jednakosti. Entitetske vlasti to neće učiniti“, zaključio je dr. Muamer Džananović.
Panel „BiH između Ustava i funkcionalnosti: 30 godina institucionalne transformacije“ fokusirao se na razgovore o institucionalnoj izgradnji i efikasnosti i funkcionalnosti dejtonskog okvira, te na Dejtonu kao ugovoru koji zahtijeva ispunjenje svih obaveza, prema svim stranama na koje se odnosi. „Evidentan je problem nedostatak legitimiteta institucija BiH iz razloga što su pretpostavljene dejtonskim rješenjima i kao takve neprihvatljive za neke strane a gubitak legitimiteta vezan je za njihovu vlastitu funkcionalnost“, istakao je dr. Samir Forić, koji je moderirao ovu sesiju.
Mladi istraživači na panelu „Izazovi i perspektive ustavne budućnosti Bosne i Hercegovine iz perspektive mladih istraživača“ istakli su širok i raznolik spektar ključnih tema, nudeći inovativne pristupe i prijedloge za unapređenje ustavnog okvira. U fokusu njihovih izlaganja našli su se pitanja očuvanja konstitutivnog identiteta, međunarodnopravni aspekti sudske prakse te mogući modeli alternativnih izbornih sistema, uz naglasak na potrebu daljeg razvoja i modernizacije ustavnih rješenja u Bosni i Hercegovini. „Sa ovog okruglog stola želimo poslati jasnu, proaktivnu poruku: budućnost ustavne transformacije Bosne i Hercegovine mora biti zasnovana na stvarnim pokazateljima, funkcionalnosti i potrebama društva. Ustavne promjene ne trebaju biti samo politički proces, nego instrument za otključavanje ekonomskog razvoja, racionalizaciju javne uprave i povećanje institucionalne efikasnosti“, istakao je Adnan Muratović sa Univerziteta u Sarajevu.
Fotografije: Vanja Čerimagić
