Objavljene dvije nove knjige u izdanju Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu
U izdanju Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu izašle su iz štampe dvije nove knjiga pod naslovom:
- Hadrović, A. (2020). Kriva Rijeka u dolini rijeke Krivaje: život na način samoodrživosti, Arhitektonski fakultet u Sarajevu
- Hadrović, A. (2020). Plato Bjelašnice: život na način samoodrživosti, Arhitektonski fakultet u Sarajevu
autora prof. dr. Ahmeta Hadrovića. Knjige su dostupne u biblioteci Arhitektonskog fakulteta.
Izvod iz recenzije prof. dr. Emira Fejzića, dipl. inž. arh., redovnog profesora Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu (knjiga „Kriva Rijeka u dolini rijeke Krivaje: život na način samoodrživosti“, Arhitektonski fakultet u Sarajevu)
Citat:
„Knjiga profesora Ahmeta Hadrovića pod naslovom 'Kriva Rijeka u dolini rijeke Krivaje: život na način samoodrživosti' originalno je djelo koje studentima, koji će se zanimati arhitekturom bosanskohercegovačkog sela, može biti koristan udžbenik, a onima koji to nisu – interesantno štivo. Profesor Ahmet Hadrović svojim knjigama upustio se u traženje odgovora na pitanja koja pred nas postavlja planeta Zemlja. A to su pitanja vezana za samoodrživost, rečeno modernim, odnosno za opstanak, kazano nekadašnjim rječnikom. I knjiga 'Kriva Rijeka u dolini rijeke Krivaje: život na način samoodrživosti' u suštini govori o istom problemu, ali na drugi način i na drugom nivou, nivou šire, ali ipak lokalne zajednice. Njena vrijednost je u tome što pojašnjava šta je na nivou lokalnog moguće uraditi u korist globalnog.“
Izvod iz recenzije prof. dr. Dženane Bijedić, dipl. inž. arh., vanredne profesorice Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu (knjiga „Kriva Rijeka u dolini rijeke Krivaje: život na način samoodrživosti“, Arhitektonski fakultet u Sarajevu)
Citat:
„Rukopis pod naslovom 'Kriva Rijeka u dolini rijeke Krivaje: život na način samoodrživosti' predstavlja originalno djelo autora koji se sistematski već duži niz godina bavi osobitim promišljanjima održivosti i budućnosti arhitekture, građenog okoliša, društva i čovjeka u datom prostornom i vremenskom okruženju. Metodologija obrade i prezentiranja materije i u ovom rukopisu slijedi originalnu matricu, odnosno znanstvenu metodologiju koju je autor utemeljio još 1988. godine u svojoj doktorskoj disertaciji. U najkraćem, ta metodologija organizira istraživanje oko četiri osnovna elementa: 1. okruženje, 2. čovjek, 3. granice i 4. perspektive... Specifična tema, elaborirana na metodološki jedinstven način, sa jasnom poukom i porukom budućim generacijama na putu samoodrživog razvoja okoliša i društva, prezentirana ovim rukopisom, isti kvalificira kao visokovrijednu literaturu pogodnu kako za nastavu za više naučnih oblasti tako i za istraživanja. Originalna znanstvena metodologija koju prof. dr. Ahmet Hadrović primjenjuje u svojim knjigama pokazala se izuzetno kvalitetnom kako za praćenje njegovog obimnog opusa tako i za sagledavanje i razumijevanje pitanja arhitekture iz jednog drugog ugla.“
Izvod iz recenzije prof. dr. Lemje Chabbouh Akšamije, dipl. inž. arh., vanredne profesorice Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu (knjiga „Plato Bjelašnice: život na način samoodrživosti“, Arhitektonski fakultet u Sarajevu)
Citat:
„Specifičnošću ove regije možemo smatrati seoske cjeline gdje je vidljiv kontinuitet gradnje još od srednjeg vijeka, o čemu svjedoče i sakralni prostori nekropola stećaka, gdje možemo uspostaviti direktnu vezu sa postojanjem sela, ali i prisutne prirodne baštine, koja daje prostora da se barem šest od brojnih drugih sela proglase integralnom baštinom i na takav način sačuvaju od daljnjeg propadanja. Knjiga 'Bjelašnički plato' sublimirala je bioklimatičnost i održivost u analizi zatečenog prostora, a autor Ahmet Hadrović je napravio onaj značajni korak naprijed, dajući novim istraživačima mogućnost da komparativnim metodama donesu nove i značajne rezultate, upravo referirajući se na nekad i sad. Činjenica da možemo govoriti o egzistencijalnom kontinuitetu kao i o historijskoj slojevitosti daje nam mogućnost da se prisjetimo citata: 'Svijet ovaj, isti za sve, nije stvorio nijedan bog i nijedan čovjek, nego je uvijek bio, jest i bit će, vatra vječno živa, koja se s mjerom pali i s mjerom gasi.' Veliki mislioci (kao Heraklit) bazirali su svoje zaključke na praksi, a nama ostaje da kažemo kako su postojeća sela, koja su obrađena u ovoj knjizi, upravo ta vatra koja se povremeno pali i gasi.“
Izvod iz recenzije prof. dr. Aide Idrizbegović Zgonić, dipl. inž. arh., vanredne profesorice Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu (knjiga „Plato Bjelašnice: život na način samoodrživosti“, Arhitektonski fakultet u Sarajevu)
Citat:
„Monografija 'Plato Bjelašnice' ima veoma jasno postavljen predmet, cilj i svrhu istraživanja – a to je da se utvrde jasno, argumentovano i naučno činjenice koje su bile uzrok nastanka naselja i specifične vernakularne arhitekture. Monografija detaljno daje prikaz tipologije objekata koja se razvila na području Platoa Bjelašnica nastalih pod specifičnim bioklimatskim uslovima, lokalnim arhitektonskim obilježjima, dostupnim materijalima. Knjiga je pisana jasnim, naučnim i stručnim jezikom, uz izvanredan osjećaj za fotografiju. Knjiga je namijenjena istraživačima, arhitektima ali i široj publici koja želi dublje saznanje o ovom veoma vrijednom i jedinstvenom prostoru.“
Citat:
„Knjiga 'Plato Bjelašnice: život na način samoodrživosti' je od izuzetno velikog značaja za sve koji proučavaju uzroke nastanka, porijeklo oblika u narodnoj arhitekturi i instinktu za prilagodbu života specifičnim uslovima što je u velikoj mjeri izgubljeno u savremenoj arhitektonskoj praksi. Knjiga je izuzetna monografija sa elementima naučnog djela, dok je autor u isto vrijeme i pristrasan i objektivan što ovom djelu daje jednu posebnu vrijednost. S obzirom na gore navedeno, sa zadovoljstvom preporučujem rukopis autora prof. dr. Ahmeta Hadrovića 'Plato Bjelašnice: život na način samoodrživosti' da se objavi kao monografija u izdanju Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.“
