Održan Ekonomski forum Bosne i Hercegovine 2026 | Energetska tranzicija kao put ka ekonomskom rastu i održivom razvoju

Održan Ekonomski forum Bosne i Hercegovine 2026 | Energetska tranzicija kao put ka ekonomskom rastu i održivom razvoju

Sarajevo, 30. april 2026. – U Sarajevu je jučer uspješno održan Ekonomski forum Bosne i Hercegovine 2026, koji je okupio donosioce odluka, predstavnike akademske zajednice, međunarodnih organizacija i poslovnog sektora s ciljem otvaranja dijaloga o jednoj od najvažnijih tema savremenog razvoja – energetskoj tranziciji kao generatoru ekonomskog rasta i održivog razvoja.

Forum je organizirao Univerzitet u Sarajevu – Ekonomski fakultet, u saradnji s relevantnim domaćim i međunarodnim partnerima, te je kroz dva tematska panela ponudio sveobuhvatan pogled na regulatorne, investicijske i implementacijske aspekte energetske tranzicije u Bosni i Hercegovini.

U uvodnom obraćanju, dekanesa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Meliha Bašić, istakla je da se Ekonomski forum Bosne i Hercegovine profilirao kao ključna platforma za ekonomski dijalog i povezivanje znanja, prakse i donosilaca odluka. Posebno je naglasila ulogu obrazovnih institucija u energetskoj tranziciji, ističući da, uz prenos znanja, aktivno doprinose razvoju rješenja kroz saradnju s realnim sektorom. Dodala je da ova transformacija zahtijeva interdisciplinaran pristup, razvoj novih kompetencija i kontinuirano ulaganje u znanje, pri čemu akademska zajednica ima važnu ulogu u stvaranju kadrova i jačanju povjerenja za uspješnu implementaciju razvojnih politika.

O značaju makroekonomske stabilnosti kao temelja za razvoj govorila je guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine dr. Jasmina Selimović: „Makroekonomska stabilnost nije apstraktan ekonomski pojam, već temelj svakodnevnog života građana, sigurnosti poslovanja i dugoročnog razvoja Bosne i Hercegovine. Stabilna valuta, povjerenje u finansijski sistem i nezavisna Centralna banka ključni su preduslovi za privlačenje direktnih stranih investicija, posebno u energetskom sektoru koji može biti pokretač nove industrijske transformacije naše zemlje. Kroz aranžman valutnog odbora, stabilan kurs konvertibilne marke i odgovorno upravljanje deviznim rezervama, Centralna banka Bosne i Hercegovine čuva predvidivost koja je investitorima neophodna. Stabilnost nije sama sebi svrha, ona je osnov za razvoj, nova ulaganja, otvaranje radnih mjesta i snažnije povezivanje Bosne i Hercegovine s evropskim i međunarodnim tržištima“.

Otpravnik poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini John Ginkel obratio se učesnicima Foruma putem video poruke, izražavajući optimizam u pogledu energetske budućnosti Bosne i Hercegovine i njenog ekonomskog razvoja. Istakao je da pouzdana i dostupna energija predstavlja osnov dugoročnog rasta, te naglasio značaj projekta Južne interkonekcije kao strateškog iskoraka ka većoj energetskoj sigurnosti, diversifikaciji izvora i jačanju investicijskog povjerenja. Kako je naveo, ovaj projekat će doprinijeti povezivanju Bosne i Hercegovine s regionalnim i globalnim tržištima, potaknuti nove investicije i otvoriti prostor za razvoj industrije i nova radna mjesta, potvrđujući potencijal zemlje da se pozicionira kao regionalni energetski hub.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković naglasio je da projekti poput Južne plinske interkonekcije predstavljaju važnu razvojnu šansu za Bosnu i Hercegovinu. Istakao je da energetska sigurnost i diversifikacija izvora energije otvaraju prostor za nove investicije i jačanje ekonomskih veza, te doprinose stabilnijem i konkurentnijem ekonomskom okruženju.

Prisutnima se obratio i stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama dr. Zlatko Lagumdžija ukazao je na širi međunarodni kontekst, ističući da energetska tranzicija predstavlja jednu od najvažnijih razvojnih prilika za Bosnu i Hercegovinu. Naglasio je da tranzicija ka obnovljivim izvorima energije postaje centralni element ekonomskih politika, te da Bosna i Hercegovina ima realnu šansu da se pozicionira kao regionalni energetski centar kroz mobilizaciju investicija i razvoj velikih projekata, koji donose višestruke ekonomske koristi – od novih radnih mjesta do značajnih fiskalnih prihoda.

O konkretnim izazovima i potencijalima Bosne i Hercegovine govorio je i Branimir Muidža, predsjednik Poslovnog savjeta Ekonomskog fakulteta i generalni direktor Heidelberg Materials za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku: „Energetska tranzicija danas predstavlja ključno ekonomsko pitanje. Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim prirodnim resursima, ali je efikasnost sistema, posebno u regulatornom okviru i brzini realizacije investicija, ključni izazov“. Također je upozorio na značaj evropskih mehanizama poput CBAM-a, koji dodatno naglašavaju potrebu za ubrzanom transformacijom kako bi se očuvala konkurentnost domaće industrije.

Kroz dva panela – prvi posvećen politikama, upravljanju i regulatornim reformama, te drugi fokusiran na konkretna iskustva i implementaciju projekata – učesnici su razmijenili znanja i iskustva, te ponudili preporuke za unapređenje investicijskog ambijenta, ubrzanje procedura i efikasniju realizaciju projekata u oblasti obnovljivih izvora energije.

U okviru drugog panela, Predsjednik Uprave ASA Banka, Samir Mustafic naglasio je da Bosna i Hercegovina mora snažnije podržati privatni sektor kroz projekte obnovljivih izvora energije, koji su ključni za jačanje konkurentnosti domaće privrede, naglasivši pri tome spremnost bankarskog sektora da podrzi ove procese uz stabilan regulatorni okvir. Energetska transformacija predstavlja stratešku priliku koja kroz održiva rješenja direktno doprinosi ekonomskoj stabilnosti, jačanju konkurentnosti i dugoročnom napretku cijele zemlje.

Zaključeno je da Bosna i Hercegovina ima sve preduslove za uspješnu energetsku tranziciju, ali da je ključ u bržem prelasku sa strateških dokumenata na konkretnu implementaciju, čemu su velika prepreka i komplikovane administrativne procedure. Energetska tranzicija prepoznata je kao razvojna šansa koja može doprinijeti dugoročnoj stabilnosti, većoj konkurentnosti i održivom ekonomskom rastu zemlje.

Ekonomski forum Bosne i Hercegovine 2026 još jednom je potvrdio svoju ulogu relevantne platforme za dijalog i povezivanje ključnih aktera, s ciljem kreiranja konkretnih rješenja i jačanja ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine.

Univerzitet u Sarajevu – Ekonomski fakultet