Konferencija "Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja"
Univerzitet u Sarajevu organizira međunarodnu naučnu konferenciju „Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja", koja će se održati od 1. do 3. jula 2025. godine u Sarajevu i Srebrenici.
Genocid koji je počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici i njenoj okolini u julu 1995. godine jedno je od najtragičnijih poglavlja moderne historije Bosne i Hercegovine. Ubijeno je najmanje 8.372 bošnjačka muškarca i dječaka, a posljedice ovog zločina i dalje oblikuju društveni, politički i pravni kontekst ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u međunarodnoj zajednici.
Obilježavanje 30. godišnjice genocida međunarodnom naučnom konferencijom je prilika da odamo počast žrtvama, reafirmišemo važnost istine i pravde, te kroz akademski diskurs otvorimo prostor za relevantne naučne i stručne rasprave. Uprkos usvojenoj Rezoluciji Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici i zakonskim odredbama koje kriminaliziraju negiranje genocida u Bosni i Hercegovini, negiranje ostaje prisutno na lokalnom, regionalnom i globalnom nivou. Sve su to razlozi da akademska zajednica preuzme vodeću ulogu u istraživanju, dokumentovanju i obrazovanju o ovom zločinu, kako bi se osigurala trajna memorijalizacija i spriječilo ponavljanje sličnih zločina.
Kao najstarija i najznačajnija obrazovna i naučna institucija u Bosni i Hercegovini, Univerzitet u Sarajevu ima ključnu odgovornost u promoviranju naučno utemeljenog istraživanja i obrazovanja o genocidu, te su na ovoj Konferenciji učešće uzeli najeminentniji svjetski i bosanskohercegovački naučnici i istraživači iz oblasti proučavanja zločina protiv čovječnosti i zločina genocida.
Otvorena izložba fotografija Damira Šagolja „Srebrenica, 30 godina“
U ponedjeljak, 30. juna 2025. godine u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti otvorena je izložba fotografija Damira Šagolja „Srebrenica, 30 godina“, kao dio niza kulturno-umjetničkih programa uz konferenciju „Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“.
Na Akademiji je postavljen jedan dio izložbe koji će biti dostupan za publiku do 13. jula. U srijedu 2. jula u Kinu Meeting Point bit će prikazani filmovi Jasmile Žbanić i Rasita Gorgulua, dok će 3. jula u Narodnom pozorištu Sarajevo biti održan koncert Sarajevske filharmonije uz video esej Danisa Tanovića. Ulaz na ove sadržaje je slobodan.
„Prva postavka bit će predstavljena na sarajevskoj željezničkoj stanici, na Trgu žrtava srebreničkog genocida. Sastoji se od dvanaest panoramskih fotografija širine tri metra, snimljenih na mjestima egzekucije oko Srebrenice. Drugi dio izložbe bit će postavljen u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti gdje će biti izloženo oko 150 fotografija, različitih formata, snimljenih u i oko Srebrenice tokom protekle tri decenije. Zajedno, ove slike čine tihu, dugu meditaciju o nasilju, odsustvu i činu sjećanja“, pojašnjava fotograf Damir Šagolj. Obje izložbe dizajnirala je i kurirala Lejla Hodžić, koja je u bliskoj saradnji s autorom oblikovala vizuelni i emotivni ritam projekta. Organizatori izložbe su Fondacija WARM, Univerzitet u Sarajevu i Galerija 11/07/95.
U kinu Meeting Point će 2. jula sa početkom u 19:30 biti organizirana specijalna projekcija filmova Quo Vadis, Aida?, režiserke Jasmile Žbanić, kao i kratki igrani filma „Majka“, od proslavljenog režisera iz Turske Rasita Gorgulua.
Za 3. juli je zakazan koncert Sarajevske filharmonije u Narodnom pozorištu sa početkom u 20:00 sati. Na ovom posebno emotivnom koncertu bit će izvedeno djelo "Kindertotenlieder" (Pjesme mrtvoj djeci) slavnog kompozitora Gustava Mahlera – ciklus pjesama koje na snažan i potresan način izražavaju bol roditeljskog gubitka i krhkost ljudskog života.
Orkestar predvodi maestra Samra Gulamović, a kao solistica nastupit će mezzosopranistica Amila Ravkić. Ovom prilikom bit će prikazan i video esej u režiji Danisa Tanovića koji kombinira fotografije Damira Šagolja s poezijom Faruka Šehića. Koncertom se odaje počast ne samo djeci stradaloj u srebreničkom genocidu, već i djeci koja su stradala u ratovima i sukobima širom svijeta.
Koncert je završnica Međunarodne naučne konferencije „Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja" koju organizira Univerzitet u Sarajevu u okviru projekta “Odgovornost za budućnost”.
*https://www.unsa.ba/novosti/otvorena-izlozba-fotografija-damira-sagolja-srebrenica-30-godina
U Vijećnici otvorena međunarodna naučna konferencija „Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“
U sarajevskoj Vijećnici večeras je zvanično otvorena konferencija „Srebrenica 30 godina poslije genocida - sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“. Cilj konferencije je jasan - istina o genocidu u Srebrenici je univerzalna poruka koja pripada čovječanstvu, što potvrđuje prisustvo oko četrdeset najistaknutijih naučnika i istraživača sa domaćih i svjetskih univerziteta, od SAD-a, preko Velike Britanije, Ruande i Australije, pa sve do Bosne i Hercegovine. Borba protiv negiranja genocida nije samo naša obaveza – to je univerzalna borba protiv mržnje, koja uvijek počinje negiranjem, a završava nasiljem, poručeno je noćas iz Vijećnice u Sarajevu.
„Danas, trideset godina nakon, neka Srebrenica i dalje ostane izvor naše snage. Jer univerzalna misao nas uči da je tolerancija najviši stupanj moći – a želja za osvetom prvi znak slabosti. A da je naša najveća snaga, naša najveća pobjeda, sadržana upravo u našoj nepokolebljivoj istrajnosti da ne želimo osvetu već pravdu. Jer Srebrenica nije poraz žrtve, ona je poniženje zločinca. Srebrenica nije izraz slabost već pobjeda duha dobrote. Srebrenica nije i ne može biti zaboravljena jer je život zamijenila čestitošću. A kao Univerzitet, u ime svih nas koji vjerujemo u obrazovanje kao temelj pravednijeg društva, nastavit ćemo učiti, poučavati, istraživati, pamtiti i svjedočiti“, izjavio je prof. dr. Tarik Zaimović, rektor Univerziteta u Sarajevu.
Govor prof. dr. Tarika Zaimovića, rektora Univerziteta u Sarajevu
"Uvjeren sam da će ova konferencija rezultirati relevantnim zaključcima i naučnim radovima koji će biti osnova za konkretna djelovanja, kako u okviru Univerziteta u Sarajevu – kroz nastavne programe, istraživačke projekte i institucionalne inicijative, tako i za političare, donosioce odluka, međunarodnu zajednicu i druge relevantne aktere u Bosni i Hercegovini, kako bi se zajednički radilo na unaprjeđenju društvene svijesti, pravde i izgradnji trajnog mira u Bosni i Hercegovini", poručio je dr. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
U okviru večerašnjeg programa sopranistica Lejla Jusić izvela je kompoziciju „Što te nema“ u pratnji gitariste Džanina Zekovića. Ovom kompozicijom Jusić je proteklog mjeseca otvorila komemorativni skup povodom 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima u i oko Srebrenice u Katedrali St. Paul u Londonu, gdje su se uz prisustvo visokopolitičkih zvanica iz Velike Britanije i Bosne i Hercegovine, obilježile tri decenije od najvećeg genocida u Evropi nakon II svjetskog rata.
Drugog dana konferencije će u prostorijama Rektorata Univerziteta u Sarajevu biti održano pet panel diskusija koje govore o različitim perspektivama genocida, od pravnih pitanja, geopolitičkih okolnosti i negiranja genocida. Trećeg dana konferencije je planirana cjelodnevna posjeta Memorijalnom centru „Srebrenica“ u Potočarima, gdje će učesnici konferencije prisustvovati predavanju i vidjeti na licu mjesta ambijent u kojem je izvršen genocid nad Bošnjacima u i oko Srebrenice.
Poricanje genocida je geopolitičko oružje | Konferencija „Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“
Nakon sinoćnjeg otvaranja u Vijećnici danas je u prostorijama Rektorata Univerziteta u Sarajevu nastavljena međunarodna naučna konferencije „Srebrenica trideset godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“. U okviru prvih panela diskutirano je o različitim aspektima poricanja genocida i njegovim implikacijama, memorijalizaciji, te međunarodnoj odgovornosti.
Henry Theriault (Worcester State University) istakao je važnost priznavanja genocida u Srebrenici na globalnom nivou te istakao kako globalna zajednica mora osigurati da se nasilje iz prošlosti ne ponovi ni u sadašnjosti ni u budućnosti. Edina Bećirević (UNSA) istakla je da poricanje genocida u Bosni i Hercegovini nikada nije bila samo retorika i “lokalni” problem, nego sastavni dio transnacionalne autoritarne strategije. „Potpuno je jasno da je riječ o širem globalnom obrascu: poricanje genocida je geopolitičko oružje“, istakla je prof. Bećirević.
Benjamin Valentino (Darthmouth College) govoreći o lekcijama iz Srebrenice naglasio je kako je svijet naučio da zaštita velike civilne populacije od odlučnih zločinaca zahtijeva spremnost da se plati velika cijena, „nešto što međunarodna zajednica još uvijek teško prihvata“. U kontekstu međunarodne odgovornosti, Dirk Moses (The City College of New York) istakao je da je za bosanske i holandske preživjele kao i za veterane Dutchbata koji su bili dio UN mirovne misije jedna stvar vrlo jasna: genocid u Srebrenici je dio zajedničke bosansko-holandske historije. „Međutim, trideset godina poslije holandska politička odgovornost izostaje. Mišljenja sam da je „birokratizirani rasizam“ fundamentalni razlog za oboje – neuspjeh u zaštiti Srebrenice tada i neuspjeh da se postigne transformativno priznanje sada“, zaključio je Moses.
Hikmet Karčić (UNSA) ponudio je osvrt na rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kao simboličkog i političkog instrumenta u očuvanju kolektivnog sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine. Hariz Halilovich (RMIT) bavio se testimonijalnom literaturom, odnosno knjigama koje su napisali svjedoci i preživjeli genocida u Srebrenici i posebno se osvrnuo na heterogenost i književnu i historijsku vrijednost ovog sve brojnijeg literarnog opusa.
Norman Naimark (Stanford University) predstavio je aspekte promjena u promišljanju genocida u Srebrenici budući da je prisustovao komemoraciji 2005. „U odnosu na situaciju prije dvadeset godina, značajno je prisutnije poricanje genocida, rastuća politizacija kao i različite forme poricanja“, ističe Naimark.
Iako je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) postavio važne pravne presedane, njegov odgovor na seksualno zlostavljanje tokom rata istovremeno je bio i historijska prekretnica i ozbiljan neuspjeh. Kako navodi Ehlimana Memišević (UNSA) unatoč izvještajima o više od 20.000 silovanja, izrečene su tek 32 osuđujuće presude, što upućuje na ozbiljan nedostatak pravne odgovornosti. Emil Kerenji (US Holocaust Memorial Museum) istakao je da genocidna masovna ubistva dolaze na kraju dugog historijskog procesa koji se najbolje razumije analizirajući retoriku eliminacije. Kroz analizu prošlih i sadašnjih pravnih okvira, rad Onura Uraza (University of Hacettepe) ocjenjuje da li je međunarodni pravni sistem razvio efikasnije mehanizme za rješavanje državne odgovornosti za genocid ili se i dalje suočava sa istim strukturnim i dokaznim preprekama.
Diskutujući političke okolnosti oko donošenja UN Rezolucije o genocidu u Srebrenici, Rosa Aloisi & Jayden Salter (Trinity University) ističu da otpor prema obilježavanju, uključujući i uništavanje, rekonstrukciju i reinterpretaciju mjesta sjećanja, kao i zapaljiva retorika usmjerena protiv institucionalizacije dana sjećanja, potvrđuju moć memorijala, posebno onih koji odražavaju pravnu istinu utvrđenu pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Jasmin Medić (UNSA) analizirao je priznanja krivice presuđenih ratnih zločinaca (Erdemović, Obrenović, Nikolić, Krstić i dr.) i prezentirao rezultate istraživanja o sljedećim pitanjima: Da li su priznanja bila izraz iskrenog kajanja ili samo način da se izbjegne strožija kazna? Kako su priznanja utjecala na pitanje suočavanja sa prošlošću u entitetu RS i kakav je njihov značaj u borbi protiv revizionizma i poricanja genocida? „U svojoj analizi došao sam do nalaza da se spomenuti počinioci nisu iskreno pokajali za počinjene zločine i da su pojedini sklopili nagodbu samo da ne budu osuđeni za genocid“, zaključio je Medić.
Učenje o genocidu usmjeriti na sprječavanje ponavljanja i ostvarenja načela "nikad više" | Konferencija „Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“
Negiranje genocida je organiziran i institucionaliziran fenomen
U nastavku konferencije „Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornosti i izazovi negiranja“, Kim Sadique (De Montfort University) predstavila je svoj rad u kojem problematizira učenje o genocidu koje je zamišljeno kao transformativno iskustvo koje nastoji potaknuti studente i posjetioce memorijalnih muzeja na preuzimanje inicijative i djelovanje usmjereno na sprječavanje ponavljanja takvih i sličnih zločina u budućnosti te doprinos ostvarenju načela “Nikada više“, odnosno predlaže primjenu “pedagogije za društvene promjene”.
Pinar Akarcay (Istanbul University) donijela je zanimljive pojmove u polje istraživanja genocida. „Glavno obilježje politicida i democida je koordiniran i ustrajan pokušaj države ili dominantnih društvenih grupa da, djelimično ili u potpunosti, unište neku društvenu ili političku grupu. Genocid u Srebrenici, skoro prvi genocid počinjen u Evropi, nije samo primjer genocida, već ujedno i primjer politicida i democida“, ističe Akarcay.
U posljednjih trideset godina zabilježeni su brojni pokušaji priznanja političke odgovornosti Nizozemske u vezi s genocidom u Srebrenici. Prema zapažanju Nike Wentholt (University of Humanistic Studies, Utrecht) ti pokušaji su tek djelimično, minimalno rezultirali priznanjem. U svom zajedničkom naučnom članku, Wentholt i Alma Mustafić tvrde da nizozemska politika i društvo nisu iskoristili pruženu priliku, kada su brojni građanski sudski postupci rezultirali utvrđivanjem odgovornosti Nizozemske za ubistvo više od 350 Bošnjaka.
"Zaključenjem rata u Bosni i Hercegovini, međunarodna zajednica je u Dejtonski mirovni sporazum unijela ideju da povratak Bošnjaka predstavlja ljudsko pravo i oblik pravde, obnavljajući vlasnička prava i raseljene zajednice. U stvarnosti, proces povratka bio je – i ostaje i nakon 30 godina – složen i neujednačen. Ova prezentacija razmatra iskustvo povratka kući kroz dvije prizme: ‘domicid’ kao opis štete nanesene tokom rata, s jedne strane, i ‘obnovu pripadnosti’ kao idealizirani cilj postratnog perioda, s druge strane", istakao je David Simon (Yale University).
Na kraju dana, Sead Turčalo (UNSA) podcrtao je da negiranje genocida u Srebrenici nije spontana pojava niti legitimno "drugo mišljenje", već organizovan i institucionalizovan fenomen. Sistematskim poricanjem sudski utvrđenih činjenica, žrtvama i preživjelima se oduzima pravo na istinu i dostojanstvo, nanosi im se ponovno poniženje i podriva se sama mogućnost pravde. „Revizionistički narativi o Srebrenici služe se prepoznatljivim metodama obmane i manipulacije - potpuna inverzija činjenica, gdje se žrtve proglašavaju krivcima, a zločin prikazuje kao navodna 'osveta'. Ključna taktika je i konstantna diskreditacija izvora istine, od svjedočenja preživjelih, preko udruženja žrtava, do Haškog tribunala, koji se neosnovano etiketira kao "politički sud", sve s ciljem da se uništi povjerenje u dokaze i činjenice“, zaključio je Turčalo.
Večeras (02. jula) u kinu Meeting Point u 19 sati i 30 minuta će biti organizirana specijalna projekcija filmova Quo Vadis, Aida?, režiserke Jasmile Žbanić, kao i kratkog igranog filma „Majka“, proslavljenog režisera iz Turske, Rasita Gorgulua.
Sutra, (četvrtak, 03. juli) nakon planirane posjete Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima, konferencija će biti zatvorena koncertom Sarajevske filharmonije u Narodnom pozorištu sa početkom u 20 sati koji je otvoren za javnost. Na ovom posebno emotivnom koncertu bit će izvedeno djelo "Kindertotenlieder" (Pjesme mrtvoj djeci)slavnog kompozitora Gustava Mahlera – ciklus pjesama koje na snažan i potresan način izražavaju bol roditeljskog gubitka i krhkost ljudskog života. Orkestar predvodi maestra Samra Gulamović, a kao solistica nastupit će mezzosopranistica Amila Ravkić. Ovom prilikom bit će prikazan i video esej u režiji Danisa Tanovića koji kombinira fotografije Damira Šagolja s poezijom Faruka Šehića. Koncertom se odaje počast ne samo djeci stradaloj u srebreničkom genocidu, već i djeci koja su stradala u ratovima i sukobima širom svijeta.
Zatvorena konferencija „Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“
SINOĆNJI KONCERT SARAJEVSKE FILHARMONIJE POSVEĆEN DJECI STRADALOJ U RATOVIMA
Učesnici tokom dana posjetili Memorijalni centar Srebrenica u Potočarima i mjesta stradanja
Koncertom Sarajevske filharmonije u Narodnom pozorištu, na kojeme je izvedeno djelo "Kindertotenlieder" (Pjesme mrtvoj djeci) slavnog kompozitora Gustava Mahlera sinoć je zatvorena trodnevna međunarodna naučna konferencija Univerziteta u Sarajevu – „Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“. Djelo koje je izvedeno predstavlja ciklus pjesama koje na snažan i potresan način izražavaju bol roditeljskog gubitka i krhkost ljudskog života. Orkestar je predvodila maestra Samra Gulamović, a kao solistica je nastupila mezzosopranistica Amila Ravkić. U sklopu koncerta je također prikazan i video esej u režiji Danisa Tanovića, koji kombinira fotografije Damira Šagolja s poezijom Faruka Šehića. Koncertom je odana počast ne samo djeci stradaloj u srebreničkom genocidu, već i djeci koja su stradala u ratovima i sukobima širom svijeta.
Tokom jučerašnjeg dana, učesnici konferencije posjetili su Memorijalni centar Srebrenica i sva stratišta na putu do Potočara. Preko 40 najeminentnijih naučnika i istraživača sa 20 univerziteta iz cijelog svijeta, imali su mogućnost da iz prve ruke vide materijalne dokaze, objekte i područja na kojima se provodio genocid nad Bošnjacima u Srebrenici i oko nje.
Obilazak je započeo posjetom fudbalskom igralištu u Novoj Kasabi, gdje je preko 1300 muškaraca zarobljeno, privedeno i deportovano u skladište u Kravici gdje su u konačnici ubijeni na najmučkije načine, a sve detalje oko progona i stradanja na lokalitetima je kroz edukativnu turu predstavio dr. sc. Hikmet Karčić, naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA. Nakon toga, u Memorijalnom centru Srebrenica održano je kratko predavanje u kojem je direktor centra dr. Emir Suljagić detaljno pojasnio historijat memorijala i šta sve on predstavlja kao monument sjećanja na najveći genocid u svijetu nakon II svjetskog rata, nakon čega je prikazan film „Jedna sedmica u julu“. Po završetku obilaska centra, učesnici su odali počast ubijenim žrtvama srebreničkog genocida na mezarju u Potočarima.
„Ovom posjetom zaokružili smo ovogodišnju konferenciju, s ciljem da ovi ugledni naučnici i profesori iz cijelog svijeta, vide na licu mjesta kako je izgledala organizacija, egzekucija, ali u konačnici i pokušaj prikrivanja genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i oko nje. Ova posjeta je izuzetno važna, jer će oni sutra svoja iskustva iz Potočara prenositi kroz predavanja i naučne radove studentima širom svijeta, kako istina nikada ne bi bila zaboravljena“, istakao je dr. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Konferencija je dio niza naučnih i kulturno-umjetničkih programa pod nazivom „Odgovornost za budućnost“, koje Univerzitet u Sarajevu organizira tokom cijele godine, kako bi se obilježili važni datumi iz historije Bosne i Hercegovine – trideset godina od genocida u Srebrenici i trideset godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Više na zvaničnoj stranici Konferencije 30godina.unsa.ba.
