Izložba "Sarajevo – od rata do mira. Trideset godina kasnije" svjedoči o snazi sjećanja i nosi snažnu poruku mira

Univerzitet u Sarajevu, kao domaćin kulturno-memorijalne postavke „Sarajevo – od rata do mira. Trideset godina kasnije“, upriličio je danas svečano otvaranje izložbe autora i inicijatora Franca Giuliana, novinara, autora istoimene publikacije i kuratora.

Uz prisustvo i obraćanje autora, Franca Guliana, izložbu su otvorili prof. dr. Kemal Durić, prorektor za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu i Nj. E. Sarah Eti Castellani, ambasadorica Republike Italije u Bosni i Hercegovini. Izložba predstavlja svjedočanstvo sjećanja, solidarnosti i prijateljstva između Italije i Bosne i Hercegovine tokom i nakon rata, podsjećajući na značaj očuvanja kulture sjećanja, međusobnog razumijevanja i izgradnje trajnog mira.

Prorektor prof. dr. Kemal Durić je istakao da izložba ima posebno značenje za Sarajevo i Univerzitet u Sarajevu, te da ne govori samo o sjećanju na Sarajevo nego i o konkretnoj solidarnosti koju su Italija i brojni italijanski prijatelji pružili ljudima koji su u tim godinama tražili sigurnost, dostojanstvo i nadu.

Istakao je da je Univerzitet u Sarajevu rado prihvatio da bude domaćin izložbe, ne samo zbog njene historijske i dokumentarne vrijednosti ove inicijative, već i zbog toga što se jasno osjeća nevjerovatna energija autora i njegova želja da podijeli svjedočanstvo nastalo prije trideset godina, ali istovremeno i jednu duboko aktuelnu misiju – misiju mira.

„Poruka ove izložbe je univerzalna. Rat nikada nije donio ništa dobro. U svakom vremenu i na svakom mjestu on prvenstveno pogađa nevine, civile, djecu, porodice i one koji nisu izabrali rat, ali trpe njegove posljedice. Danas, dok posmatramo ova svjedočanstva o Sarajevu od prije trideset godina, ne možemo a da ne pomislimo i na djecu i civile koji pate u drugim dijelovima svijeta, od Gaze do Ukrajine, kao i na sva mjesta na kojima rat i dalje uništava živote, domove, snove i budućnost. Upravo zbog toga, kroz inicijative poput ove, želimo podići svoj glas i poslati jasnu poruku: mir je sveto pravo svakog ljudskog bića”, naveo je prorektor Durić.

Dodao je da Univerzitet u Sarajevu, kao akademska zajednica koja se razvijala u gradu koji je upoznao patnju, ali i snagu građanskog otpora, ima posebnu odgovornost: obrazovati mlade ljude ne samo u pogledu znanja nego i u duhu mira, međusobnog razumijevanja i odgovornosti prema svijetu u kojem živimo.

Ambasadorica Republike Italije u Bosni i Hercegovini NJ. E. Sarah Eti Castellani istakla je da je dugogodišnja povezanost autora izložbe Franca Giuliana sa Sarajevom i Bosnom i Hercegovinom od samog početka bila mnogo više od novinarskog rada i prikupljanja svjedočanstava. Zahvaljujući njegovoj upornosti, senzibilnosti i radu na prikupljanju pisama djece Sarajeva iz perioda opsade, danas je moguće vratiti se u jedan od najtežih perioda historije grada, ali i sagledati životni put generacije koja je odrastala u ratu i danas, trideset godina poslije, gradi svoju budućnost.

Govoreći o značaju izložbe, ambasadorica Castellani je naglasila da ona dolazi u trenutku kada svijet bilježi rast tenzija i nestabilnosti te da prikupljena svjedočanstva pokazuju koliko rat razara društvo i ostavlja duboke posljedice, posebno na djecu i mlade. Istakla je da sjećanje na opkoljeno Sarajevo ne predstavlja samo podsjećanje na prošlost, nego i opomenu za sadašnjost i budućnost.

Dodala je da je današnja odgovornost graditi mostove među ljudima i narodima, posebno jačati povezanost Bosne i Hercegovine s evropskom porodicom, naglasivši da je važno da taj proces počinje od mladih generacija. Upravo zato je, kako je istakla, ova izložba postavljena na Univerzitetu u Sarajevu.

Trideset godina nakon završetka rata, glasovi djece koja su tokom opsade Sarajeva svoje strahove, nade i snove pretočila u pisma ponovo su dobili prostor da svjedoče. Kulturno-memorijalna izložba "Sarajevo - od rata do mira. Trideset godina kasnije" autora i italijanskog ratnog novinara Franca Giuliana snažan je podsjetnik da rat ne smije biti zaboravljen, ali ni ponovljen.

Franco Giuliano je podsjetio da je u Sarajevo prvi put došao 1995. godine kao ratni izvještač.

„Tada je zadatak svih nas novinara bio da govorimo koliko je granata palo na grad i koliko je ljudi poginulo. Međutim, boraveći u Katoličkom školskom centru, upoznao sam učenike i došao na ideju da rat ispričam kroz njihove glasove, kroz njihova pisma. Želio sam da iskustvo Sarajeva prenesemo na drugačiji način - kroz riječi djece“, naglasio je Giuliano.

Pisma učenika objavljivana su u italijanskom listu La Gazzetta del Mezzogiorno, gdje je tada radio, kako bi italijanska javnost osim ratnih statistika upoznala i emocionalnu stvarnost života djece u opkoljenom Sarajevu.

Tri decenije ta su pisma ostala sačuvana u njegovoj redakcijskoj ladici. Tek nakon odlaska u penziju odlučio ih je ponovo otvoriti i objaviti u knjizi, u kojoj su, na italijanskom i hrvatskom jeziku, sabrana dječija pisma, ali i intervjui i svjedočanstva prikupljena tokom rata.

Trideset godina kasnije Giuliano je pronašao pet žena koje su kao učenice srednje medicinske škole Katoličkog školskog centra pisale ta pisma. Njihove priče danas su sastavni dio izložbe, a posjetioci putem QR kodova mogu pogledati i poslušati njihova svjedočenja.

Govoreći o razlozima nastanka izložbe, Giuliano je kazao da je ideja nastala još 2017. godine, u vrijeme kada svijet nije bio suočen s današnjim ratovima u Ukrajini i Gazi.

„Želio sam da ova svjedočanstva ne ostanu zaključana u ladici, nego da budu trajna opomena da se ono što se dogodilo u Sarajevu više nikada i nigdje ne ponovi. Nažalost, danas gledamo da se ratovi i dalje dešavaju“, mišljenja je Giuliano.

Posebno je naglasio da izložba treba ostati upozorenje sadašnjim i budućim generacijama.

„Mlađi ljudi koji na sreću nisu doživjeli rat, moraju znati šta se dogodilo kako bi oni bili čuvari sjećanja i kako bi pomogli da se ovakve tragedije više nikada ne ponove. Svaki rat jednom završi, kao što je završio i rat u Sarajevu. Završit će i današnji ratovi, ali je važno da sačuvamo sjećanja, da o njima govorimo i da kroz poruke mira čuvamo ono što smo nakon svega uspjeli izgraditi“, poručio je Giuliano.

Nekadašnji predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, koji je ovu funkciju obavljao u mandatu 2023–2025, Imran Pašalić govorio je o Sarajevu kao gradu koji je opstao zahvaljujući svojim građanima i prijateljima koji nisu dozvolili da nestane. Istakao je da je mnogoj djeci tokom rata oduzeto djetinjstvo, kada su slatkiše zamijenili meci i granate, ali da ni njegova generacija, ni njihovi roditelji, niti generacije prije njih, uprkos svemu, nisu zaboravili da se smiju.

Govoreći o ulozi mladih u izgradnji mira, Pašalić je podsjetio na Studentsku deklaraciju o miru, inicijativu pokrenutu u okviru aktivnosti EUPeace alijanse, s ciljem da iz Sarajeva bude poslana poruka mira ljudima koji danas prolaze kroz ratna stradanja. Istakao je da su studenti željeli poručiti ljudima u Ukrajini, Palestini, Jemenu, Sudanu i drugim zemljama da razumiju njihovu patnju i da žele biti njihov glas u pozivu na mir.

Podsjetio je da je Deklaracija prvi put potpisana 17. septembra prošle godine u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kada su joj pristupila 103 univerziteta iz cijelog svijeta, dok danas ima više od 160 potpisnika.

Naglasio je da mladi i obrazovani ljudi imaju odgovornost slati poruke mira i učiniti da njihov glas čuju oni koji donose odluke, upozorivši da se i danas bombarduju škole i bolnice, dok nevini ljudi gube živote u ratovima. Zaključio je da Sarajevo i Bosna i Hercegovina, kao i Palestina i Ukrajina, trebaju biti lekcija svima te da mir nije odredište, nego način života.