Održana Međunarodna konferencija „Etika pomirenja – evropske perspektive“

Održana Međunarodna konferencija „Etika pomirenja – evropske perspektive“

U Sarajevu je od 24. do 27. augusta 2023. održana konferencija „Etika pomirenja – evropske perspektive“. Konferencija je organizovana od strane društva Societas Ethica iz Uppsale u saradnji sa Katoličkim bogoslovnim fakultetom Univeziteta u Sarajevu i Centrom za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, uz podršku udruženja Renovabis. Konferencija je okupila oko pedeset naučnica i naučnika iz Evrope, Amerike, i Indije. Oni su dali viđenje fenomena pomirenja iz ugla različitih naučnih disciplina, uključujući teologiju, filozofiju, i sociologiju. U isto vrijeme, oni su podijelili i praktična iskustva iz mukotrpnog procesa prevazilaženja podjela i naslijeđa prošlosti, iz Južnoafričke Republike, Njemačke, Kolumbije, ali i sa Balkana.

 

U ime Univerziteta u Sarajevu goste i učesnike konferencije pozdravila je prorektorica prof. dr. Dušanka Bošković koja je naglasila važnost ovog partnerstva ali i prepoznatljivosti Sarajeva, ne samo kao mjesta stradanja već i mjesta nade i prostora za izgradnju modela pomirenja kao zalog budućnosti. Profesori Univerziteta u Sarajevu su uzeli aktvnog učešća u radu konferencije u svojstvu pozvanih predavača i panelista:

 

Prof. dr. Dino Abazović je održao jedno od uvodnih predavanja, na temu „Političko pomirenje: primjer Bosne i Hercegovine (Political Reconciliation: Illustration of Bosnia and Herzegovina)“. Prema prof. Abazoviću, društvo se od završetka rata nalazi u procjepu između koncepta retributivne i restorativne pravde; suočavanje sa prošlošću otežano je politikama negiranja i viđenja sukoba prvenstveno kroz prizmu međusobno suprotstavljenih narativa baziranih na oralnoj historiji. Etno-političke i vjerske elite imaju ključni uticaj na dinamiku procesa pomirenja, koji je često instrumentalizovan u dnevnopolitičke svrhe i za ostvarivanje kratkoročnih, uskih ciljeva.

 

Drugo uvodno predavanje je održala prof. dr. Zilka Spahić Šiljak pod nazivom „En-gendering Reconciliation in the Balkans“. U svom predavanju se foksuirala na feminističke principe etike brige i etike pravde koje  upotpunjuju jedna drugu. Etika pravde može biti okrutna ako nema brige, a etike brige može biti opresivna bez pravde. U feminističkim pristupima pravdi važno je govoriti protiv mizognije, androcentrizma ali i konstantno propitivati status quo u kojem nema promjena i napretka. Etika brige je važna ne samo u izgradnji mira već i u međunarodnoj politici, ali kako filozofkinje Nel Noddings i Fiona Robinson ističu etika brige zahtijeva relacionu ontologiju, odnosno uvide u konkretne živote ljude i njihove potrebe, a u svemu tome su iskustva žrtava i preživjelih važna u teorijskim i praktičnim pristupima pomirenju.

 

Prof. dr. Zilka Spahić Šiljak je također 24. 08. 2023. održala radionicu sa doktorantima i dokoranticama iz zapadnoevropskih zemalja koji se bave etičkim dimenzijama  izgradnje mira i pomirenja. Radionica je bila uvod u konferenciju i imala je za cilj studentima i studenticama približiti kontekst Balkana u kojem se preživjele žrtve, posebice one koje su preživjele ratna silovanja često skrajnute i ušutkivane različitim politika i ideologijama. Etno-nacionalne ideologije se drže zavjere šutnje, dok različiti međunarodni donatori i inicijative nameću svoje agende preživjelima bez mogućnosti da se same pozicioniraju, imenuju nasilje koje su pretrpjele i iz svog iskustva govore i načinima transformacije traume i postizanja mira i pomirenja. Studenti i studentice su čitali tekstove iz knjige „Healing and Peacebuilding After War. Transforming Trauma in Bosnia and Herzegovina“ urednica Julianne Funk i Nancy Good (2020). Tekstovi govore o agentnosti preživjelih ratnog silovanje i njihovim strategijama preživljavanja i poteškoćama u procesima pomirenja. Prof.dr. Spahić je nagasila koliko su politike tijela su iznimno važno kako na individualnom, tako i na društvenom i političkom planu, jer žene zahtijevaju kontrolu nad svojim tijelima, životima i iskustvima a ne da u njihovo ime uvijek neko govori i da njihova iskustva koristi i političke i druge svrhe.

 

Prof. dr. Zorica Maros je na panelu pod nazivom „Teološki resursi i ograničenja u pomirenju u suvremenoj Evropi“ govorila o važnosti sjećanja i zaborava, ali u smislu aktivnog zaborava onako kako ga pozicioniraju Paul Ricour i Hanna Arendth. Pored toga, prof. Maros je govorila i važnosti pravde za žrtve, jer insistiranjem samo na oprostu koji važan dio kršćanske teologije ne smijemo zapostaviti zadovoljenje pravde kojom se vraća dignitet osobe koja je pretrpjela nasilje i gubitak.

Održana Međunarodna konferencija „Etika pomirenja – evropske perspektive“
Održana Međunarodna konferencija „Etika pomirenja – evropske perspektive“
Održana Međunarodna konferencija „Etika pomirenja – evropske perspektive“
Održana Međunarodna konferencija „Etika pomirenja – evropske perspektive“
Održana Međunarodna konferencija „Etika pomirenja – evropske perspektive“
Održana Međunarodna konferencija „Etika pomirenja – evropske perspektive“
Održana Međunarodna konferencija „Etika pomirenja – evropske perspektive“
Održana Međunarodna konferencija „Etika pomirenja – evropske perspektive“
Održana Međunarodna konferencija „Etika pomirenja – evropske perspektive“