Katolički bogoslovni fakultet UNSA | Održan 46. međunarodni simpozij profesora teologije i filozofije

Katolički bogoslovni fakultet UNSA | Održan 46. međunarodni simpozij profesora teologije i filozofije

Od 4. do 6. travnja 2024., u hotelu Trakošćan, u blizini istoimenog povijesnog dvorca, na području Varaždinske biskupije, održan je 46. međunarodni simpozij profesora teologije i filozofije. Tema ovogodišnjeg susreta je bila: “Talking About God Today. Perspectives of Religious Language in Contemporary Theology and Philosophy” (Govor o Bogu danas. Perspektive religioznog jezika u suvremenoj teologiji i filozifiji). Simpozij je organiziran od strane Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz suorganizaciju Katoličkih bogoslovnih fakulteta iz Graza, Ljubljane, Sarajeva i Đakova.

Ukupno je nastupilo 13 izlagača. Pozvani izlagači, od strane organizatora, ove godine su bili prof. dr. Branko Klun s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Ljubljani, te prof. dr. Stjepan Kušar s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Iz Sarajeva su nastupili izv. prof. dr. Mario Bernadić s Katoličkog bogoslovnog fakuleta Univerziteta u Sarajevu te prof. dr. Josip Jozić s Franjevačke teologije.

Glede ovogodišnje teme simpozija, organizatori su je sržno pokušali predstaviti na slijedeći način: “ Od samog početka kršćanstva, jedan od središnjih problema teološke i filozofske misli nedvojbeno je bio problem religijskog jezika: kako adekvatno govoriti o Bogu? Najraniji uvidi čovječanstva o susretu sa Svetim, koji sami po sebi izražavaju ‘fascinans et tremendum’, kulminirali su različitim diskursima, idejama, pisanim svjedočanstvima, vjerskim izjavama i sustavima o Svetom, Apsolutnom, Transcendentnom i Bogu. Kako je to točno na općoj (religijskoj) razini, još je točnije kada razmišljamo o mogućnostima izražavanja i govora o Bogu iz judeo-kršćanske perspektive. Počevši od najranijih spoznaja o tome kako Sveto pismo predstavlja Božji govor u liku ljudskog govora, susreta vjere, kerigme i grčke filozofije kao temeljnih polazišta teologije, preko negativne teologije crkvenih otaca, analognog govora srednjovjekovnih filozofa i teologa te polemike oko pitanja univerzalija, sve do suvremenih problema verifikacije i falsifikacije, Wittgensteinovih jezičnih igara, hermeneutičke filozofije, lingvističkog obrata u filozofiji, narativne teologije, strukturalizma i poststrukturalizma, pitanja uvjeta koji dopuštaju mogućnost govora o Bogu pokazuje se kao trajno pitanje kršćanske teologije i filozofije. U suvremenim promišljanjima ideje o Bogu i s njom povezanog diskursa, psihologija i pitanje ljudske svijesti sve više zauzimaju mjesto u filozofskim i teološkim raspravama.”

Inače, ove godine su na Simpozij po prvi put bili pozvani i profesori psihologije, s tendencijom da ovo ubuduće i trajno preraste u Međunarodni simpozij profesora teologije, filozofije i psihologije. (M. B.)