Obrazovanje je pokretač razvoja Bosne i Hercegovine

Univerzitet u Sarajevu je u saradnji sa gimnazijama na području Kantona Sarajevo u utorak 5. juna 2018. godine organizirao okrugli sto o temi „Obrazovanje – pokretač razvoja BiH“ s ciljem unapređenja obrazovnog sektora i kreiranja atraktivnih politika za zadržavanje mladih u Bosni i Hercegovini.

Uvodnim obraćanjima skup su otvorili prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, i prof. dr. Elvir Kazazović, ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.
Tokom uvodnog obraćanja rektor prof. dr. Rifat Škrijelj je istakao činjenicu da kao akademska zajednica imamo obavezu i dužnost da u saradnji sa sarajevskim gimnazijama i srednjim školama i Ministarstvom za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo kao i sa relevantnim predstavnicima poslovnog sektora pokušamo ponuditi adekvatne modele našeg doprinosa u rješavanju ovih problema. 
„Kroz bolje obrazovanje, koje povećava izglede za zapošljavanje na lokalnom tržištu rada, moramo stvoriti uvjete da mladi ljudi imaju što manje razloga da odu. Reforme obrazovnog sistema koje bi smanjile jaz između obrazovanja i potreba tržišta rada do sada nisu dale adekvatne rezultate, stoga je potrebno iznaći nove načine djelovanja kako bi se ovi negativni procesi zaustavili“, istakao je rektor Škrijelj.

Ministar Kazazović je tokom obraćanja istakao značaj organizacije ovakvog skupa kao i povezanosti između osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, te naglasio da je neophodno uraditi niz analiza koje bi utvrdile stvarne potrebe tržišta rada. Također, dodao je i da će saradnja srednjeg i visokog obrazovanja u budućnosti omogućiti adekvatno planiranje s ciljem da se obrazovanje uskladi sa potrebama tržišta rada, čime bi se mladima osigurali uvjeti za ostanak u Bosni i Hercegovini.

Ideja za ovaj okrugli sto je potekla sa sastanka rektora i direktora sarajevskih gimnazija 9. maja kada je razgovarano o unapređenju obrazovnog sektora i kreiranju atraktivnih politika za zadržavanje mladih u Bosni i Hercegovini. Zaključeno je da se obrazovanje mora posmatrati holistički sa svim svojim sastavnicama: osnovno – srednje – visoko, te da je samo na taj način moguće strateško promišljanje obrazovanja u cjelini koje će pomoći razvoju odgovornih i samostalnih mladih ljudi koji izlaze na tržište rada.

Panelisti okruglog stola bili su: prof. dr. Dženana Husremović, prorektorica za naučnoistraživački/umjetničkoistraživački rad Univerziteta u Sarajevu, Naida Hota-Muminović, direktorica Prve bošnjačke gimnazije, Seid Alibegović, direktor Druge gimnazije, akademik dr. Muris Čičić, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, i Suzana Tihi-Babić, direktor ljudskih resursa Addiko Bank d.d. Moderator okruglog stola bio je Saša Madacki, rukovodilac Službe za nastavu Univerziteta u Sarajevu.  

Na okruglom stolu su razmatrana pitanja reformiranja nastavnih planova i programa koji bi vodili efikasnoj zapošljivosti, što je kompetencija koja omogućava da se osoba samostalno i samodostatno kreće kroz tržište rada kako bi realizirala svoje potencijale kroz održivo zapošljavanje. S tim u vezi prorektorica Husremović je naglasila da je upis na fakultet velika prekretnica u razvoju karijere mladih ljudi. „Neki od njih se relativno jednostavno adaptiraju, ali je ipak značajan broj njih koji imaju problema sa prilagođavanjem na novi nivo obrazovanja. Istraživanja pokazuju da je glavni razlog odustajanja od fakulteta nemogućnost prilagođavanja novoj sredini.  Univerzitet mora uvesti podučavanja generičkim vještinama kako bi adaptivnost studenata bila što veća“, istakla je prorektorica Husremović.

Direktor Druge gimnazije Seid Alibegović je naglasio da je potrebno usklađivanje nastavnih planova i programa uzimajući u obzir da je upis na univerzitet nastavak školovanja a ne potpuno novi početak.

Naida Hota-Muminović, direktorica Prve bošnjačke gimnazije, naglasila je da je potrebno definirati zajedničke ciljeve srednjeg i visokog obrazovanja u vidu saradnje i odrediti koje su mjere potrebne za razvoj novog modela karijernog savjetovanja.

Jedna od tema o kojoj je razgovarano je i upis na fakultet, te je prorektorica Husremović istakla da su dvije ključne stvari koje doprinose boljoj adaptaciji i zadržavanju studenata: metakognitivne strategije i percepcija samoefikasnosti.

Akademik Čičić je u svom obraćanju naglasio da je visoko obrazovanje mjesto izvrsnosti i da je nužno pozicionirati visoko obrazovanje na državni nivo, te usmjeriti se na integraciju nastave i istraživanja, sa izuzetno velikim akcentom na istraživanje, osnivanje instituta i razvojnoistraživačkih centara, kao i osigurati kvalitet obrazovanja kroz internacionalno povezivanje.

Nakon završetka studija naši diplomanti ulaze na tržište rada. Suzana Tihi-Babić je istakla da je neophodno raditi na razvoju vještina i kompetencija koje će omogućiti diplomantima i magistrantima da odgovore na dinamično poslovno okruženje.

Na kraju okruglog stola je zaključeno, kroz diskusije prisutnih, da je potreba organiziranja ovakvih razgovora izuzetno važna, te da je u narednom periodu važno posvetiti pažnju zapošljivosti, zapošljavanju i vezama sa tržištem rada, kao i nastaviti rad na povezivanju gimnazija, srednjih škola i univerziteta kroz zajedničke inicijative.