Na Univerzitetu u Sarajevu održan okrugli sto o kreiranju plana upisa

Na Univerzitetu u Sarajevu održan okrugli sto o kreiranju plana upisa

U okviru projekta promocije upisa Univerzitet u Sarajevu je u srijedu 20. marta 2019. godine organizirao okrugli sto o temi „Kreiranje plana upisa“ s ciljem otvaranja dijaloga o pitanjima upisne politike na našem univerzitetu.

Ove godine Univerzitet u Sarajevu obilježava 70 godina postojanja te 15 godina implementacije bolonjskog koncepta studiranja. Ovaj značajni jubilej najstarije visokoškolske ustanove u BiH bit će obilježen nizom manifestacija i aktivnosti, od kojih je jedna kampanja promocije upisa na Univerzitet u Sarajevu pod sloganom „Budi šta jesi, studiraj šta želiš“. U sklopu kampanje i projekta Visoko obrazovanje i tržište rada organiziran je i današnji skup posvećen upisnim politikama.

Pozdravnim obraćanjem okrugli sto je otvorio prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, podsjetivši da, prema posljednjem i aktuelnom popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 2013. godine, podaci pokazuju da u Bosni i Hercegovini u dobi od 30 do 34 godine samo 16% osoba ima završeno visoko obrazovanje, a u ukupnom stanovništvu taj procent je jako nizak; samo 8% Bosanaca i Hercegovaca ima završeno visoko obrazovanje. Kada je u pitanju zaposlenost, u dobi od 25 do 64 godine starosti samo 46% stanovništva je zaposleno. 
„Stoga, lako je zaključiti da je stopa obrazovanosti na nezadovoljavajućem nivou, kao i stopa zaposlenosti. Otvaranje dijaloga o povezanosti visokog obrazovanja i tržišta rada je svakako od velikog značaja i zato želim da današnje diskusije otvore put konstruktivnoj saradnji svih aktera koji svojim djelovanjem oblikuju pejzaž visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini“, naglasio je rektor Škrijelj.

O ulozi Komore u kreiranju upisne politike govorila je Lejla Halkić, direktorica Centra za edukaciju i informatičke poslove (Privredna komora Kantona Sarajevo), o utjecaju upisne politike na tržište rada u Kantonu Sarajevo govorio je Mahir Lokvančić, rukovodilac Sektora za podsticajne mjere zapošljavanja i informatičke poslove (Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo), a Vedran Zubić, profesor u Gimnaziji Dobrinja, govorio je o temi Demografska dinamika kao predispozicija obrazovne i ekonomske politike u Kantonu Sarajevo. O pitanjima upisne politike govorili su i Lamija Husić, pomoćnica ministrice za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, i Safudin Čengić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo i generalni direktor Centrotrans-Eurolinesa.

Na organiziranje ovog okruglog stola Univerzitet u Sarajevu je potakla sveprisutna debata o deficitarnim i suficitarnim zanimanjima na bosanskohercegovačkom tržištu rada, česte zamjerke zbog hiperprodukcije kadrova, kao i produkcije kadrova niske zapošljivosti. Ovaj okrugli sto bio je prilika za sve zainteresirane strane da iznesu svoje viđenje problematike upisne politike u cilju približavanja stavova o percepciji uloge svih ključnih aktera.

U diskusiji koju je otvorila prof. dr. Aida Hodžić, prorektorica za nastavu i studenska pitanja, učestvovali su predstavnici Univerziteta u Sarajevu, srednjih škola u Kantonu Sarajevo, Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade, Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo, Privredne komore Kantona Sarajevo i Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo.

Zaključci okruglog stola „Kreiranje plana upisa“:

  • upisne kvote moraju se kreirati na osnovu raspoloživih resursa, normativa i standarda, kao i interesa za studij i potreba tržišta rada;
  • neophodno je jačanje kvaliteta nastavnog procesa, kao i uključivanje tržišta rada kod kreiranja nastavno-naučnih programa u realizaciji nastavnog procesa i kroz zajednička istraživanja; 
  • potrebno je na svim nivoima države stvoriti ozračje za otvaranje radnih mjesta, ostvarivanje prava na porezne olakšice, davanje poticaja i stimuliranje izvrsnosti kroz stipendiranje;
  • neophodan je angažman investitora za otvaranje novih radnih mjesta, budući da Univerzitet u Sarajevu obrazuje zapošljive kadrove;
  • potrebno je imati dugoročnu strategiju planiranja i razvoja, kao i više ulagati u zajedničku reformu svih nivoa obrazovanja i održavati kontinuitet u navedenim aktivnostima.